1Logo

1Logo

1Uređenje fasade1

1Uređenje fasade1

rego stan

za održavanje i upravljanje stambenim zgradama

Ugradnja dizala

Vezano na interes koji su iskazali suvlasnici višestambenih zgrada u Zagrebu, upravitelj REGO-STAN d.o.o. iz Zagreba, je zatražio izradu mišljenja o mogućnostima naknadne ugradnje liftova u višestambene zgrade.
Ugradnja dizala

MIŠLJENJE O NAČELNOJ PROCEDURI, MOGUĆNOSTIMA I PROBLEMIMA ZA NAKNADNU UGRADNJU DIZALA U VIŠESTAMBENIM ZGRADAMA


UVOD

Vezano na interes koji su iskazali suvlasnici višestambenih zgrada u Zagrebu, upravitelj REGO-STAN d.o.o. iz Zagreba, je zatražio izradu mišljenja o mogućnostima naknadne ugradnje liftova u višestambene zgrade.


PROSTOR ZA UGRADNJU DIZALA

Višestambene zgrade su oblikovane na različite načine. Neke od njih imaju unutar zgrade dovoljno
prostora u stubištima, holovima i hodnicima, da se u njih ugradi dizalo. U neke zgrade dizalo nije
moguće ugraditi ni na koji način, pa se eventualno dizala mogu ugrađivati sa vanjske strane.
Ugradnja dizala unutar zgrade je jednostavniji način rada, nego ugradnja sa vanjske strane. Kod
ugradnje unutar zgrade postoje dvije mogućnosti, ili već postoji otvor u koji bi se dizalo moglo ugraditi
ili otvore treba probijati kroz međukatne konstrukcije. Ako otvori već postoje, liftove u njih mogu
ugrađivati samo ovlaštene tvrtke.
Ako otvori ne postoje, ali je konstrukcija dovoljno čvrsta da podnese njihovo probijanje, takav zahvat
se može izvoditi bez Građevne dozvole, ali obavezno uz Glavni projekt. Probijanje naknadnih otvora
uvijek predstavlja slabljenje nosive konstrukcije zgrade. Oko probijenih otvora se uvijek moraju izvesti
ojačanja koja se povezuju sa ostatkom nosive konstrukcije u zgradi.
Dizala mogu imati hidraulični pogon koji se ugrađuje sa donje strane. Ali takvi liftovi su sporiji i
predviđeni za manje visine. Ako se pogon ugrađuje na dizalo sa gornje strane, dizala na vrhu svojeg
okna moraju imati strojarnicu. Često se dešava da nema dovoljno prostora za strojarnicu ispod
postojećeg ravnog krova, te da zbog izgradnje strojarnice treba raditi proboj kroz arm.-betonsku ploču
na zadnjoj etaži, i izraditi strojarnicu na krovu. To opet uzrokuje dodatne troškove zbog sanacije
hidroizolacija, toplinskih izolacija i limarije na krovu.
Veliki problem kod ugradnje dizala sa vanjske strane, predstavlja situacija, da su kod većine zgrada u
Zagrebu, katastarske zemljišne čestice na kojima se nalazi zgrada, oblikovane tako da se točno
poklapaju sa konturom (vanjskim rubovima) zgrade. To znači da ako se želi izvesti bilo kakva
dogradnja zgrade, ona bi se vršila na nekoj od susjednih čestica. Čestica na kojoj se nalazi zgrada je
u suvlasništvu svih vlasnika zgrade, ali okolne čestice mogu imati različito vlasništvo. One mogu biti u
vlasništvu nekakve susjedne zgrade, u državnom ili gradskom vlasništvu, u vlasništvu nekog
poduzeća ili institucije ili u privatnom vlasništvu.
Na tuđim česticama se načelno ne može graditi, i zgrada (odnosno neki njen dio, kao npr. lift) ne
može biti postavljena tako da prelazi preko međe na susjednu česticu od drugih vlasnika.

PROŠIRENJE ČESTICE ZGRADE, ZBOG DODATNE POVRŠINE KOJU ZAUZIMA DIZALO

Susjedne čestice u Zagrebu najčešće (ali ne uvijek) su u gradskom vlasništvu, i najčešće
predstavljaju ili prometnice ili zelene (parkovne) površine.
Ako bi vlasnik susjednih čestica uopće na to pristao (a nije obavezan), od njihovih čestica bi trebalo
odsjeći dio na kojima će se nalaziti dizala, zatim taj dio otkupiti od grada Zagreba ili drugih vlasnika i
na kraju pripojiti vlastitoj čestici.
Ako se radi o gradskom zemljištu, odluku o prodaju gradskog zemljišta donosi Gradska skupština.
Odluke Gradske skupštine su često neizvjesne, zbog različitih političkih igara u njoj. Troškovi otkupa
zemljišta, nove parcelacije i ucrtavanje izmjenjenog oblika zgrade u katastar, mogu biti značajni.
Ako susjedne čestice predstavljaju park ili prometnicu, ne njihovu prodaju bi morale suglasnost dati i
tvrtke koje upravljaju zelenim površinama ili cestama u gradu Zagrebu. Može se nadati da bi grad
Zagreb pokazao dobru volju u takvim slučajevima, ali ako su susjedne čestice u vlasništvu drugih
pravnih ili fizičkih osoba, šanse za realizaciju su male. Ali ipak treba ispitati svaku mogućnost.
Ako se zgrada dograđuje (sa dizalom) izvana, zahvat bi se trebao izvoditi sa projektom i sa
Građevnom dozvolom. Postupak izdavanja dozvole podrazumijeva složenu proceduru, pri čemu treba
ispoštovati različite zakone, i dobiti suglasnosti od javno-pravnih tijela. O traženju dozvole moraju se
obavijestiti i vlasnici svih susjednih čestica i pozvati ih da se izjasne da li imaju primjedbi. U nekim
slučajevima i susjedi mogu blokirati ili odugovlačiti gradnju.
Za vrijeme gradnje mora biti angažiran nadzor, točnije nekoliko nadzornih inženjera, posebno za
strojarstvo, elektriku, konstrukciju, a moguće i za obrtničke radove, ako ih ima. Na kraju gradnje mora
se izvršiti potrebna ispitivanja, tehnički pregled, i izdati Uporabna dozvola.

ŠTO SVE POSTUPAK MOŽE OBUHVAĆATI

Ako se dizalo dograđuje sa vanjske strane postupku gradnje prethodi opisano rješavanje povećanja
zemljišne čestice. Nakon gradnje u katastar treba ucrtati promijenjeni oblik zgrade, a promijenjene
površine i u katastar i u zemljišni sud (gruntovnu). Nakon svega trebalo bi promijeniti i etažni elaborat
(ako postoji), jer bi se izmijenila veličina i sadržaj zajedničkog dijela zgrade.
Ako se za gradnju dizala izrađuje glavni projekt, on mora sadržavati arhitektonski projekt, građevinski
projekt (statika konstrukcije), strojarski projekt dizala, projekt električnih instalacija za pogon strojeva,
rasvjetu, upravljanje, ozvučenje lifta i sl. Elaborat zaštite od požara i zaštite od buke, itd. Ovisno o
situaciji, projekt može obuhvati ojačanje temelja, izradu podnih šahtova na najnižoj etaži,
rekonstrukciju svih etaža kroz koje prolazi dizalo, rekonstrukciju krova uključujući hidroizolaciju,
toplinsku izolaciju, opšave, i sl., obradu i promjenu fasade, sužavanje prozora na preostalom prostoru
uz liftove, izmjene rasvjete i drugih instalacija, premještanje temeljne kanalizacije, hidranata i sl. pa
čak i promjene vanjskog pristupa, uređenja okoliša, izradu dodatnih vanjskih stuba, ulaznih vrata,
podesta i nadstrešnica, itd.

ŠTO SVE UTJEČE NA MOGUĆNOSTI GRADNJE

Uz spomenute situacije kada na gradnju lifta mogu utjecati odluke Gradske skupštine, komunalnih
poduzeća, vlasnika sujednih čestica i suvlasnika u zgradi, na mogućnosti gradnje utječu i propisi o
stabilnosti i protupožarnim zahtjevima. Moguće je da projektant statike (građevne konstrukcije)
tijekom analiza kod izrade svojeg projekta utvrdi da konstrukcija zgrade nije pogodna za dodatna
opterećenja i ugradnju dizala ili da zahtjeva takva ojačanja konstrukcije, da ona postanu nerazumno
skupa.
Drugi važan faktor kod odluke o gradnji su protupožarni propisi. Kod gradnje lifta ne bi se smjelo
narušiti mogućnosti evakuacije iz zgrade (npr. zbog sužavanje hodnika i drugih puteva za evakuaciju),
trebalo bi onemogućiti da eventualni požar istovremeno zahvati i stubište i lift, treba riješiti
odimljavanje u slučaju požara i sl.
Naravno da na mogućnosti gradnje utječu i financijski troškovi gradnje i ostalih postupaka vezanih uz
gradnju. Postoje i troškovi nakon gradnje, zbog obaveznog redovitog pregledavanja i servisiranja
dizala.
Postoji i mogućnost sufinaciranja ugradnje dizala od strane različitih fondova, ali uvjeti takvih
sufinaciranja nisu poznati dok se natječaji za njih ne objave.

SUGLASNOSTI SUVLASNIKA

Za gradnju dizala potrebna je suglasnost svih suvlasnika stanova u zgradi, jer je dizalo zajednički dio
zgrade koji pripada svim suvlasnicima. Samo u slučajevima kada negdje u zgradi stanuje invalid koji
se ne može kretati (ili se vrlo otežano kreće) i koji ne može samostalno doći do svog stana
korištenjem postojećeg stubišta, može se tražiti ugradnja dizala uz natpolovičnu suglasnost
suvlasnika u zgradi (u sklopu rješavanja pristupa za invalide).

ZAKLJUČAK

Izrada projekata i naknadna ugradnja ili dogradnja dizala u zgrade je složen postupak koji zahtjeva
dugotrajnu pripremu, kompliciranu proceduru i značajne troškove.
Situacija od zgrade do zgrade se može znatno razlikovati. Negdje sve može proći na jednostavniji
način, ali negdje može imati potpuno neizvjestan ishod.
U Zagrebu, 10.11.2018.
Mladen Lečić, dipl.inž.arh.