Hitne intervencije 0–24
Dežurstvo 365 dana godišnje. Vodovod i odvodnja, centralno grijanje, elektroinstalacije, plin.
Voda 091 4342 432Grijanje 095 8777 328Dežurstvo 365 dana godišnje. Vodovod i odvodnja, centralno grijanje, elektroinstalacije, plin.
Voda 091 4342 432Grijanje 095 8777 328Česta pitanja kod plinskih instalacija, kako postupiti u slučaju propuštanja instalacije

1. Kako postupiti u slučaju pojave mirisa plina u stanu?
2. Kako postupiti u slučaju pojave mirisa plina u zgradi s više korisnika (najčešće prijave - stubište zgrade)?
3. Kako postupiti u slučaju izlaza plina u blizini nekog plinskog aparata!
4. Kako postupiti u slučaju pojave mirisa plina iz stana u kojem nitko ne živi ili je vlasnik duže vrijeme odsutan?
5. Kako postupiti u slučaju propuštanja plina u blizini fasadnog ormarića
6. Kako postupiti u slučaju propuštanja plina na ulici uz plinske elemente na sustavu i druge otvore?
7. Kako postupiti u slučaju propuštanja plina iz plinske boce?
8. Kako postupiti u slučaju požara?
9. Kako postupiti u slučaju nestanka plina?
10. Kako deblokirati regulator?
11. Plinska regulacijska stanica koja je uz zgradu ili pored zgrade „ jako buči ili šišti ?
12. U plinskom aparatu se prilikom rada događaju „ male eksplozije „?
13. Plamen na plinskom aparatu vrlo je visok, čudne boje i mirisa?
14. Što je plinska instalacija?
Plinska instalacija je instalacija od glavnog zapora za zatvaranje na kraju kućnog priključka koji služi za prekid opskrbe plinom do ispusta dimnih plinova, a sastoji se od plinskog cjevovoda s opremom, plinskih aparata, uređaja i otvora za opskrbu zrakom za izgaranje i odvoda dimnih plinova.
15. Tko je odgovoran za održavanje plinske instalacije?
Prema Zakonu o vlasništvu, Zakonu o zaštiti od požara te Općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom odgovornost održavanja plinske instalacije isključivo je na vlasniku odnosno korisniku.
16. Tko je odgovoran za održavanje zajedničkog dijela plinske instalacije (nemjereni dio) u stambenim zgradama?
Odgovornost je na korisnicima odnosno upravitelju stambene zgrade koji upravlja održavanjem plinske instalacije iz sredstava zajedničke pričuve.
17. Tko može izvoditi radove na održavanju plinske instalacije?
Ovlaštene osobe koje smiju izvoditi radove na plinskoj instalaciji su registrirani i stručno osposobljeni plinoinstalateri, ovlašteni serviseri, ovlašteni ispitivači, radnici GPZ d.o.o. i ovlašteni dimnjačari (ako su plinski aparati priključeni na dimnjak). Ispitivanje na ispravnost i nepropusnost izvode GPZ d.o.o. i ovlašteni ispitivači, pregled i servisiranje plinskih aparata izvode ovlašteni serviseri dok kontrolu i čišćenje dimnjaka i dovoda zraka za izgaranje izvode ovlašteni dimnjačari.
18. Tko obavlja ispitivanje unutarnjih plinskih instalacija?
Ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti postojećih unutarnjih plinskih instalacija obavlja Gradska plinara Zagreb d.o.o. ili ovlašteni ispitivač. Korisnik, po prethodnoj najavi GPZ d.o.o. ili ovlaštenog ispitivača, dužan je omogućiti nesmetano ispitivanje plinske instalacije u cilju dobivanja ispitnog izvještaja. Za potrebe izrade ispitnog izvještaja korisnik treba prikupiti dokaze o održavanju u ispravnom stanju plinskih aparata i uređaja ili otvora za opskrbu zrakom za izgaranje i odvod dimnih plinova odnosno nalaze pri kontroli njihove ispravnosti od strane servisera i/ili dimnjačara.
Visina troškova ispitivanja utvrđena je važećim cjenikom.
19. Zašto je potrebno ispitivati unutarnje plinske instalacije?
Ispitivanje postojećih plinskih instalacija prvenstveno je nužno radi same sigurnosti korisnika. Naime, tijekom godina uporabe dolazi do propusnosti prvenstveno na navojnim spojevima na plinskoj instalaciji. U većini slučajeva potrebno je samo ponovno prebrtviti navojni spoj koji propušta plin. Donesena su i dva zakona na kojima se temelje obaveze i dužnosti vlasnika objekata i operatora distribucijskog sustava u vezi s ispitivanjem na ispravnost i nepropusnost postojećih unutarnjih instalacija. To su Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) i Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, NN 56/10). Prema tim zakonima vlasnici građevina, građevinskih dijelova i prostora dužni su održavati u ispravnom stanju između ostalog i plinske instalacije, o čemu moraju posjedovati valjanu dokumentaciju. Nadzor obavlja inspektor za zaštitu od požara kojem su vlasnici dužni dati na uvid propisanu dokumentaciju.
20. Koji su rokovi za ispitivanje postojeće unutarnje instalacije?
Rokovi za ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti postojećih unutarnjih plinskih instalacija su sljedeći:
21. Koja je obaveza operatora distribucijskog sustava kod održavanja plinske instalacije
Operator distribucijskog sustava dužan je najmanje jednom u deset godina izvršiti ispitivanje na ispravnost i nepropusnost plinske instalacije u građevini ili dijelu građevine namijenjene stanovanju.
22. Tko održava plinske aparate i koliko često se moraju servisirati?
Plinske aparate održava ovlašteni serviser, a servisiraju se svake godine ili svake druge godine ovisno o tipu, starosti, općem stanju itd. Servisiranje aparata obično se vrši prije sezone grijanja i najbolje se pridržavati uputa ovlaštenog servisera. Nakon servisiranja plinskog aparata serviser je dužan korisniku izdati valjanu servisnu knjižicu. Informacije o ovlaštenim servisima mogu se dobiti kod zastupnika pojedinih proizvođača plinskih aparata.
23. Tko je moj područni dimnjačar?
Popis dimnjačarskih područja može se dobiti na www.zagreb.hr.
24. Koliko često se moraju kontrolirati dimnjaci?
Dimnjaci se čiste najmanje jedanput godišnje što ovisi o tipu dimnjaka i vrsti plinskih aparata i uređaja. Za točne informacije kontaktirati ovlaštenog područnog dimnjačara koji je dužan vršiti te kontrole.
25. Kada i gdje se mogu postaviti plinski aparati vrste C (plinska fasadna ložišta)?
Plinska fasadna ložišta smiju se postavljati prema tehničkim uvjetima Pravilnika za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ PI-600 samo ako odvod plinova izgaranja iznad krova nije moguć odnosno na mjestima gdje je to moguće s prevelikim troškom.
26. Koliko plinskih aparata može biti priključeno na klasični zajednički dimnjak?
U pravilu, na jedan zajednički dimnjak za plinska ložišta može se priključiti najviše tri plinska aparata – ložišta s atmosferskim plamenikom nazivne toplinske snage najviše do 30 kW.
Maksimalni razmak triju priključenih aparata na zajednički dimnjak smije biti 6,5 m, a minimalni vertikalni razmak između dva aparata priključenih na zajednički dimnjak je 0,3 m.
27. Kada se izvodi sanacija dimovodnih kanala?
Sanacija dimovodnih kanala se izvodi po izdavanju negativnog nalaza o ispravnosti dimnjaka za spomenuti dimnjak od strane područnog dimnjačara.
28. Je li dopušteno postavljanje kaljevih plinskih peći?
Kod priključenja novih korisnika kaljeve peći nisu dozvoljene jer se na tržištu ne mogu kupiti originalni plamenici te se javljaju problemi ispitivanja i atestiranja svakog ložišta. Pravilnik DVGW G 600 ne predviđa ugradnju plinskih plamenika bez osigurača strujanja i bez ventilatora (plinska ložišta B21). Pored toga zbog lošeg rukovanja ili neodržavanja česte su eksplozije u kaljevim pećima u koje je uveden plin.
29. Kako utječe postavljanje kuhinjskih napa i ventilatora u kupaonici na rad plinskog aparata vrste B?
Ne preporuča se rad kuhinjskih napa i ventilatora u vrijeme rada plinskih aparata vrste B priključenih na klasični dimnjak za plinska ložišta radi utjecaja na opskrbu zrakom za izgaranje i odvoda plinova izgaranja plinskih aparata vrste B. Opskrba zrakom za izgaranje je zadovoljavajuća, ako u prostoriji za postavljanje, uz podtlak s obzirom na vanjski atmosferski tlak od najviše 0,04 mbar (4Pa) pritječe na prirodni način ili uz pomoć tehničkih mjera satna količina zraka za izgaranje od 1,6 m3/h zraka po svakom 1 kW ukupne nazivne toplinske snage plinskog aparata.
30. Kolika je potrebna veličina kupaonice, ako je plinski aparat vrste B1 spojen na klasični dimnjak?
Plinski aparati vrste B1 smiju se postavljati u prostorije s ili bez vrata prema slobodnoj atmosferi ili prozora koji se mogu otvarati, ako je volumen prostorije najmanje 1 m3 po svakom 1 kW ukupne nazivne toplinske snage aparata te vrste, te ako je povezivanjem zraka za izgaranje osigurana dovoljna količina zraka za izgaranje, izražena putem računskog zbroja toplinskih snaga.
Ako prostorija za postavljanje ima volumen < 1m3/kW ukupne nazivne toplinske snage aparata te vrste, potrebno je s jednom ili s više susjednih prostorija izvršiti neposredno povezivanje zraka za izgaranje, izvedbom po dva otvora za svaku takvu prostoriju, svaki s najmanje 150 cm2 površine svijetlog presjeka.
31. Mogućnost montaže detektora prisutnosti štetnih plinova?
U trgovačkim centrima i kod prodavača plinskih aparata postoji mogućnost nabave detektora štetnih plinova. HRN EN 50291:2008 je norma koja definira zahtjeve za električne aparate namijenjene detekciji ugljičnog monoksida u kućanstvima. To je najstroža norma za ovu vrstu detektora koja precizno definira testne metode i funkcionalne zahtjeve uređaja za detekciju ugljičnog monoksida.
32. Kako postupiti kod slučajnog oštećenja zaštitne plombe na plinomjeru ili nepravilnog rada plinomjera (cviljenje, drobljenje, pjevanje i sl.)?
Ukoliko korisnik primijeti određene nepravilnosti pri radu plinomjera ili uoči oštećenja plombe na plinomjeru, isto može dojaviti Odjelu prodaje operatora distribucijskog sustava Gradskoj plinari Zagreb d.o.o. na brojeve telefona 01/ 6302-549/ -466, -424.
33. Tko snosi troškove redovne zamjene plinomjera?
Redovna zamjena plinomjera je u obvezi operatora distribucijskog sustava, Gradske plinare Zagreb d.o.o. te troškove redovne zamjene plinomjera snosi ista.
34. Zašto kod nas još nije instalirano daljinsko očitavanje?
Ugradnja modula za daljinsko očitanje vrši se kod priključenja novih korisnika, a kod postojećih korisnika prilikom rekonstrukcije plinske mreže, ovisno o području.
35. Zbog čega je prilikom puštanja plina u instalaciju velikih potrošača potrebno prisustvo servisera?
Prisustvo plinoservisera potrebno je radi puštanja plinskog aparata ili uređaja u rad.
36. Kako je moguć stupanj djelovanja > 100% kod kondenzacijskog uređaja? Nije li to neki marketinški trik?
Stupnjevi djelovanja navode se u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost, koja ne uključuje korištenje topline dimnih plinova. Kod kondenzacijskih uređaja koristi se toplina dimnih plinova do kondenzacije vodene pare, dakle toplina koja je sadržana u gornjoj ogrjevnoj vrijednosti plina. To daje stupanj iskorištenja > 100% u odnosu na donju toplinsku vrijednost (koristi se više topline nego što je sadržano u donjoj ogrjevnoj vrijednosti goriva).