Program energetske obnove za razdoblje od 2013. do 2020. Godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

PROGRAM ENERGETSKE OBNOVE STAMBENIH ZGRADA ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2020. GODINE s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine

studeni 2013.

3 1. Uvod 6

2. Pregled fonda stambenih zgrada Republike Hrvatske 8

2.1. Pregled stambenog fonda Republike Hrvatske prema popisima stanovništva RH ... 8

2.2. Tipologija stambenih zgrada u Hrvatskoj 8

2.3. Udio stambenih zgrada u općem fondu zgrada Republike Hrvatske 13

3. Analiza potrošnje energije u stambenim zgradama Republike Hrvatske od 1988. do danas 15

3.1. Potrošnja energije po vrsti energenta 16

3.2. Potrošnja energije po namjeni 18

4. Projekcije potrošnje energije i mogućnosti ušteda energije u stambenim zgradama do 2020. godine 21

4.1. Projekcije potrošnje energije u stambenim zgradama do 2020. godine 21

4.2. Potencijal energetske obnove postojećih stambenih zgrada – primjer iz EU 21

4.3. Simulacija mogućeg smanjenja potrošnje energije u postojećim stambenim zgradama RH23

4.4. Ekonomska opravdanost smanjenja potrošnje energije u stambenim zgradama 29

5. Mjere poboljšanja energetskih svojstava postojećih stambenih zgrada za razdoblje do 2020. godine 32

5.1. Načela pri definiranju mjera 32

5.2. Mjere za obiteljske kuće 35

5.1.1. Organizacija provedbe mjera 35

5.1.2. Pregled i analiza pojedinačnih mjera 38

5.2. Mjere za višestambene zgrade 41

5.2.1. Organizacija provedbe mjera 41

5.2.2. Pregled i analiza pojedinačnih mjera 47 5.3. Ocjena učinaka mjera 51

5.3.1. Ocjena troškova, ušteda, isplativosti i djelotvornosti ulaganja 51

5.3.2. Zapošljavanje 54

5.3.3. Povrat novca u državni proračun 55

5.3.4. Kvalitativna analiza ostalih učinaka

56 6. Popis literature

59 7. Prilog 1 – Podaci o stambenom fondu RH prema popisima stanovništva

60 8. Prilog 2 - Zakonska regulativa 67

3

Sažetak Ovaj Program energetske obnove stambenih zgrada temelji se na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. U njemu se analizira stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u razdoblju 2014. do 2020. godine. Program se ne odnosi na izgradnju novih zgrada. Ovaj Program treba biti sastavni dio novog trogodišnjeg nacionalnog akcijskog plana kojega je potrebno izraditi i usvojiti do kraja travnja 2014. godine u skladu s Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti. Valja istaknuti da krajem 2016. godine, a najkasnije do kraja travnja 2017. godine treba napraviti reviziju ovog Programa, kako bi se utvrdili ostvareni učinci i Program po potrebi unaprijedio te ponovno postao sastavni dio nacionalnog akcijskog plana za razdoblje 2017.-2019. Osnovne karakteristike stambenog fonda Republike Hrvatske su sljedeće:  korisna površina stambenog fonda procjenjuje se na oko 150 milijuna m2;  obiteljske i dvojne kuće predstavljaju oko 65%, a višestambene zgrade oko 35% ukupnog stambenog fonda;  u kontinentalnom dijelu nalazi se oko 65%, a u obalnom dijelu Republike Hrvatske nalazi se oko 35% ukupnog stambenog fonda;  kućanstva u neposrednoj potrošnji energije sudjeluju s 31%, prema podacima iz 2011. godine, što ovaj sektor čini iznimno bitnim za postizanje ciljeva poboljšanja energetske učinkovitosti;  specifična potrošnja energije (potrošnja energije po jedinici korisne stambene površine izražena u kWh/m2) ovisi o klimatskim uvjetima, godini izgradnje i faktoru oblika;  specifična potrošnja energije dvostruko je manja u primorskom dijelu zemlje, nego u kontinentalnom dijelu te je u obje klimatske zone u pravilu manja za višestambene zgrade nego za obiteljske kuće;  zgrade izgrađene do 1980. godine imaju najveći udio u ukupnom stambenom fondu te gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju, što znači i najveću specifičnu potrošnju energije;  za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u prosječnom kućanstvu se koristi 70% energije;  toplinska energija za zagrijavanje prostora najvećim se dijelom osigurava iz ogrjevnog drva (45%), a potom iz prirodnog plina (25%), loživog ulja (9%) te električnom energijom (13%). S obzirom na navedene karakteristike stambenog fonda, postavljeni su prioriteti ovog Programa – zgrade izgrađene do 1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada, poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja i zamjene energenata (dominantno električne energije i loživog ulja) okolišno, ekonomski i energetski povoljnijima, a poglavito obnovljivih izvora energije. Mjere se u ovom Programu, a s obzirom ne samo na uočene tehničke različitosti, već i zbog razlika u načinu donošenja odluka o investiranju u poboljšanje energetske učinkovitosti, dijele na mjere za obiteljske kuće (OK) i mjere za višestambene zgrade (VZ) te su prikazane u donjoj tablici. Valja istaknuti da se mjere vezane uz energetsko certificiranje (VZ.2) i izradu projektne dokumentacije za obnovu višestambenih zgrada (VZ.3) smatraju nužnim preduvjetom za

4

provedbu kompleksnih tehničkih projekata integralne obnove tih zgrada (VZ.3) te da je zbog toga Programom predviđen znatno veći iznos subvencioniranja ovih aktivnosti u odnosu na uobičajene iznose koje dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Sažeti prikaz mjera predloženih ovim Programom, s potrebnim prosječnim iznosom financijskih sredstava za subvencioniranje provedbe i očekivanim uštedama na godišnjoj razini dan je u Tablici 1. Tablica 1 Pregled mjera predloženih u Programu energetske obnove stambenih zgrada

Br. Naziv mjere Godišnje investicije (106 kn)

Godišnje subvencije FZOEU uključujući fondove EU (106 kn)

Godišnje subvencije JLP(R)S (106 kn)

Godišnje uštede energije (GWh)

Godišnje novčane uštede (106 kn)

Godišnje uštede CO2 (1.000 t)

OK.1 Obnova vanjske ovojnice

87,5 35 17,5 15,2 4, 24 4, 24

OK.2 Zamjena sustava grijanja

40 12 8 27,3 6,44 6,44

OK.3 Poticanje korištenja OIE

80 24 16 13,5 3,78 3,78

VZ.1 Ene.pregledi i certificiranje

10 9

VZ.2 Izrada projektne dokumentacije

25 22,5

VZ.3 Integralna obnova zgrada

500 250 101,2 28,22 28,22

VZ.4 Individualno mjerenje potrošnje topl. energije

75 30 7,5 112,9 33,89 33,89

UKUPNO 817,5 382,5 49 270,1 116,0 72,33 UDIO U UKUPNIM INVESTICIJAMA 47% 6%

Najznačajniji očekivani učinci provedbe ovog Programa su:  poticanje investicija ukupnog iznosa 817,5 milijuna kn godišnje uz udio državnih poticaja od svega 16% (uz uračunate povrate u državni proračun iz naplate PDV-a i doprinosa na plaće zaposlenika);  ostvarivanje oko 270 GWh ušteda energije u neposrednoj potrošnji, što znači ostvarenje gotovo 15% ukupnog okvirnog cilja za razdoblje 2008.-2016. godinu odnosno oko 44% okvirnog cilja za trogodišnje razdoblje 2014.-2016.;  smanjenje izdataka građana za energiju u iznosu 116 milijuna kn godišnje;  smanjenje emisija CO2 od oko 72.000 tona godišnje;  osiguravanje zaposlenja za 3.000 ljudi godišnje;  povećanje sigurnosti opskrbe energijom;  poboljšano stanje i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina (uz uvjet vrednovanja energetske učinkovitosti kao olakšice u budućem zakonodavstvu vezanom uz oporezivanje nekretnina);  razvoj proizvodne industrije, poglavito industrije toplinskih izolacijskih materijala i drvne industrije;  smanjenje 'sive ekonomije';  smanjenje energetskog siromaštva i opće poboljšanje uvjeta stanovanja.

5

Predviđeni izvori financiranja provedbe ovog Programa su sljedeći:  Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) o FZOEU predviđena sredstva treba osigurati iz vlastitih izvora, ali i iz fondova i programa EU  Sredstva iz strukturnih fondova Europske unije (EU) o U sklopu tematskog cilja 4. „Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima“ predviđeno je financiranje pripreme i provedbe projekata energetske učinkovitosti i energetske obnove stambenih zgrada Republike Hrvatske. Programska dokumentacija je još u izradi i nužno ju je uskladiti s ovim Programom.  Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) Ključni dionici u provedbi ovog Programa su:  Nadležna ministarstva – Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) nositelj je ovog Programa, te je zaduženo za njegovu promociju. Ministarstvo gospodarstva (MINGO) treba se aktivno uključiti u promociju mjera vezanih uz Zakon o tržištu toplinske energije te pratiti provedbu.  FZOEU – Fond je ključna institucija u provedbi Programa, koja ne samo da osigurava subvencije, već mora 'mobilizirati' ostale dionike da te subvencije doista i iskoriste. Također, Fond kontrolira namjensko korištenje sredstava temeljem ugovornih odnosa s JLP(R)S-ima i upraviteljima zgrada.  JLP(R)S – gradske i županijske samouprave imaju ulogu 'posrednika' između FZOEU i građana – vlasnika obiteljskih kuća i suvlasnika u višestambenim zgradama priključenima na centralizirani toplinski sustav. Osim toga, JLP(R)S osiguravaju i dodatno sufinanciranje u dijelovima Programa koji se odnose na obiteljske kuće.  Upravitelji zgrada – ova skupina dionika je ključna za provedbu svih mjera vezanih za višestambene zgrade, jer djeluju kao ugovorna strana kod ostvarivanja subvencija u ime suvlasnika.

Nužni preduvjeti za ostvarivanje ciljeva definiranih u ovom Programu su:  snažna promocija Programa, uključivanje i suradnja svih dionika;  jednostavne, jasne i transparentne procedure za dodjelu subvencija temeljene na tipskim natječajima za pojedine kategorije mjera;  osiguravanje financijskih sredstava u iznosu predviđenom ovim Programom iz EU fondova;  tretman energetske obnove zgrada u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vezano uz potreban udio suvlasničkih suglasnosti za provedbu mjera.

1. Uvod U veljači 2013. godine Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) usvojila je 2. nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (dalje u tekstu: NAPEnU) za razdoblje 2011. do 2013. godine. Ovaj je Akcijski plan izrađen temeljem Nacionalnog programa energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. i Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 130/09), u skladu s obvezama definiranim u Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji – ZUKE (Narodne novine br. 152/08 i 55/12) i Direktivi 2006/32/EC Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama. Okosnica 2. NAPEnU su mjere energetske obnove postojećih zgrada te nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (dalje u tekstu: MGIPU) ima obvezu izradi tri nacionalna programa energetske obnove: komercijalnih zgrada, zgrada javne namjene i stambenih zgrada. Izrada Programa energetske obnove stambenih zgrada predviđena je mjerom R.5 iz 2.NAPEnU. Osim toga, mjerom R.3 predviđa se dodjela financijskih subvencija fizičkim osobama (vlasnicima stambenih jedinica, primarno obiteljskih kuća) za investiranje u toplinsku izolaciju vanjske ovojnice zgrade uključujući i zamjenu prozora te za ugradnju energetski učinkovitih toplinskih sustava, poglavito onih koji koriste obnovljive izvore energije (OIE). Upravo su mjere R.3 i R.5 iz 2.NAPEnU temelj za donošenje ovog Programa obnove postojećih stambenih zgrada. Pri izradi ovog Programa korišteni su i rezultati projekta „Sudjelovanje građana u planiranju poboljšanja energetske učinkovitosti“ (CENEP). Taj je projekt sufinanciran iz IPA programa te od strane Ministarstva gospodarstva (MINGO), koje je nadležno za cjelokupnu provedbu politike energetske učinkovitosti u RH. U projektu CENEP razrađene su mjere energetske učinkovitosti koje bi se trebale provoditi u razdoblju 3. NAPEnU od 2014. do 2016. godine. S obzirom na potporu MINGO-a, ali i uključenost MGIPU-a i ostalih tijela državne uprave u ovaj projekt te prihvaćanje njegovih konačnih rezultata, uključivanje u tom projektu predloženih mjera u ovaj Program predstavlja primjer dobre prakse kako individualni projekti mogu doprinijeti i unaprijediti procese donošenja javnih politika. Dodana je vrijednost tim veća, što je ovaj projekt provedbom niza radionica i anketiranjem građana utvrdio koje će mjere građani – vlasnici stambenih jedinica – najbolje prihvatiti. Ciljevi ovog Programa su sljedeći: 1. Utvrditi stanje postojećeg stambenog fonda RH te analizirati potrošnju energije i energetsku učinkovitost u postojećem stambenom fondu RH; 2. Utvrditi potencijale i mogućnosti za smanjenje potrošnje energije u postojećim stambenim zgradama; 3. Razraditi korake provedbe i ocijeniti moguće učinke mjera za poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti u postojećim stambenim zgradama. Sukladno preporukama projekta CENEP, iskustvima iz dosadašnje prakse i rezultatima provedenih analiza, mjere predviđene u ovom Programu zasebno su definirane za obiteljske kuće (stambene zgrade s do dvije stambene jedinice), a zasebno za višestambene zgrade (s više od dvije stambene jedinice). Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je svaka ona zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50% brutto podne površine namjenjeno za stanovanje te ima najviše dvije stambene jedinice, izgrađena na zasebnoj građevnoj čestici i građevinske bruto površine do 400 m². Višestambena zgrada u smislu ovog Programa je svaka ona zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50% brutto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima tri ili više stambenih jedinica, građevinske bruto površine veće od 400 m², i kojom upravlja upravitelj zgrade, koji je pravna osoba, u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96). U Programu mogu sudjelovati samo legalno izgrađene zgrade. Program obuhvaća razdoblje do 2020. godine. Početak provedbe Programa je u 2014. MGIPU i ostale imenovane nadležne institucije zadužene su za promociju Programa i stvaranje nužnih preduvjeta (regulatornog i financijskog okvira) za njegovu provedbu. Zbog visokih zahtijevanih financijskih sredstava potrebnih za provedbu ovog Programa, sufinanciranje se predviđa iz fondova Europske unije (dalje u tekstu: EU). Također, a u skladu s odredbama ZUKE, dio

7

financijskih sredstva predviđena za provedbu Programa biti će osigurana od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU).

8

2. Pregled fonda stambenih zgrada Republike Hrvatske

2.1. Pregled stambenog fonda Republike Hrvatske prema popisima stanovništva RH Za raščlambu stambenog fonda RH korišteni dostupni su podaci Državnog zavoda za statistiku (dalje u tekstu: DZS) [1, 2, 3] kao i drugi dostupni relevantni izvori podataka [4]. Stambeni fond RH je prema popisu stanovništva 1971. godine iznosio 1.188.743 stana. Od 1971. do 1981. godine je porastao za 16,2% na 1.381.434 stana, prosječno 1,6% godišnje. Broj popisanih stanova je 1991. godine iznosio 1.575.644 stana, tj. 14,1% više u odnosu na 1981. godinu, odnosno rastao je 1,4% godišnje. Popisom stanovništva 2001. godine je utvrđen broj stanova od 1.877.126 što iznosi 19,1 % više u odnosu na 1991. godinu, odnosno godišnji porast od 1,9%. Izvješćem za kraj 2010. godine je utvrđen stambeni fond od 2.039.795 stanova (2.065.341 stan uključivo stanove za obavljanje djelatnosti iz popisa 2001. godine), dakle 8,7(10) % više u odnosu na 2001. godinu, što znači godišnji rast 0,87(1)% godišnje (Tablica 2-1). Detaljne tablice dane su u Prilogu 1. Nakon stagnacije stanogradnje u prvom dijelu 1990-ih godina, uzrokovane ratnim okolnostima, kao i preustrojem društveno-ekonomskih odnosa, iz navedenih podataka je vidljiv značajan zamah stanogradnje u ukupnom razdoblju od 1991. do 2001. godine, koji se djelomično nastavio i u desetljeću od 2001. do 2010. godine. Međutim, promatrajući ukupno posljednje desetogodišnje razdoblje, uočljiv je relativan postotni pad stanogradnje u odnosu na prethodno razdoblje, uzrokovan s jedne strane djelomičnim zadovoljenjem stambenih potreba, tj. zasićenjem tržišta, a s druge strane nastupom financijske krize 2008. godine. Daljnje povećanje prosječne površine stana po jednoj osobi i smanjenje prosječnog broja osoba u stanu nije samo posljedica izgradnje novih stanova, nego i smanjenja ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj sa 4.437.460 popisanih stanovnika 2001. godine na 4.284.889 stanovnika prema popisu stanovništva 2011. godine.

Tablica 2-1 Stambeni fond Republike Hrvatske prema popisima stanovništva

Parametar

Izvor

Broj stanovnika

Broj stanova

Površina stanova (1.000 m2)

Prosječna površina stana (m2)

Prosječan broj osoba u stanu1

Prosj. pov. stana po jednoj osobi1 (m2) Popis 1971 4.426.221 1.188.743 62.659 52,7 3,7 14,3 Popis 1981 4.445.628 1.381.434 86.954 62,9 3,2 19,6 Popis 1991 4.681.715 1.575.644 110.972 70,4 3,0 23,7 Popis 20012 4.400.000 1.877.126 133.307 71,0 2,3 30,3 Izvješće 20102 4.284.889 2.065.341 149.010 72,2 2,1 34,8 1 Uz izvješće za 2010. godinu je korišten podatak o broju stanovnika iz popisa 2011. godine. 2 Uključeni su stanovi koji se koriste za obavljanje djelatnosti iz popisa 2001. godine.

2.2. Tipologija stambenih zgrada u Hrvatskoj S obzirom na razinu korištenja energije za grijanje, fond stambenih zgrada u Republici Hrvatskoj je moguće svrstati u 3 skupine prema slijedećim parametrima1: 1. klimatski (temperaturni) uvjeti lokacije i podneblja (županije2)

1 Iz izvora [1] korišteni su podaci o vrsti zgrade (s jednim, dva, tri i više stanova – faktor oblika zgrade) s obzirom na godinu izgradnje. Ti su podaci dostupni samo za razinu cijele zemlje te su navedeni samo prema broju stanova, ali ne i prema njihovoj korisnoj površini. Kod odnosa vanjske ovojnice i grijanog obujma zgrade, podaci o ukupnom geometrijskom svojstvu, faktoru oblika zgrade f0, su bitni za određivanje potrošnje energije za grijanje. Izvor [3] je iz tog razloga korišten za raspodjelu stambenog fonda iz popisa 2001. godine prema klimatskim uvjetima i godini izgradnje. Međutim, u njemu, nisu bili dostupni podaci o stambenim zgradama o odnosu na spomenuti faktor oblika zgrade, pa je u objedinjenoj tablici korišten udio pojedine vrste stambenih zgrada u kontinentalnim i primorskim dijelu zemlje u postotcima izračunatim za razinu cijele zemlje, iskazanim u izvoru [1]. Slično, u izvoru [2] je navedena korisna površina stanova po županijama i godini izgradnje, ali bez navođenja vrste stambene zgrade pa je isto tako bilo potrebno koristiti postotke za razinu cijele zemlje. Navedeni parametri nisu bili sustavno dostupni u sva tri izvora podataka pa ih je djelomično bilo potrebno približno odrediti (aproksimirati), koristeći međusobno njihove podatke

9.2. godina izgradnje (toplinska svojstva3) 3. faktor oblika zgrade (obiteljska kuća ili višestambena zgrada4) Klimatski uvjeti Temeljno specifično obilježje stambenog fonda Republike Hrvatske, je regionalni položaj s obzirom na podneblje, odnosno klimatske uvjete, koji su uobičajeno podijeljeni u tri zone: - kontinentalna klima sjevernog, sjeverozapadnog i panonskog dijela zemlje - planinska klima središnjeg, dinarskog dijela zemlje - mediteranska klima primorskog dijela zemlje od sjeverozapada do jugoistoka (Primorje i Dalmacija) U svrhu pojednostavljenja analiza i s obzirom na razmjerno manju zastupljenost stambenog fonda u području planinske klime, ova klimatska regija je pripojena području kontinentalne klime. Opisan zemljopisni položaj Republike Hrvatske s obzirom na klimatske uvjete čini analize i procjene mogućnosti uštede energije u stambenom fondu znatno složenijim nego u slučaju zemlje s približno jednoobraznim klimatskim uvjetima. Godišnja potrebna energija za grijanje stambenog prostora je u primorskim regijama Hrvatske približno dvostruko manja nego u kontinentalnom dijelu zemlje, a razina korištenja energije za hlađenje prostora tijekom toplog dijela godine je postala kritična, ne samo u jadranskom, već i u kontinentalnom dijelu zemlje s obzirom na stalno povećanje ljetnih temperatura tijekom posljednjeg desetljeća. Oko 64% stambenog fonda smješteno u području kontinentalne, i približno 36% u području mediteranske klime (Slika 2-1). Godina izgradnje Godina izgradnje zgrade daje približan uvid u način gradnje i primijenjene građevinske materijale i proizvode, koji utječu na energetsko svojstvo zgrade, tj. na razinu korištenja energije za grijanje i hlađenje. Razdoblje izgradnje upućuje i na tada važeće tehničke propise kojima je bila određena razina toplinske zaštite zgrada, a čiji je pregled dan u Prilogu 2. Detaljnija podjela stambenog fonda prema godini izgradnje, ali samo za stambeni fond za stalno stanovanje i to prema popisu stanovništva iz 2001. godine dan je Tablici 2-2 i pripadajućem dijagramu. Tablica 2-2 Stambeni fond Republike Hrvatske prema godini izgradnje (nastanjeni za stalno stanovanje) – popis stanovništva iz 2001. godine

Godina izgradnje Broj stanova Godišnja izgradnja u postocima Prije 1919. g. 129.901 9,14 1919. - 1945. g. 104.333 7,34 1946. - 1960. g. 154.672 10,88 1961. - 1970. g. 285.451 20,08 1971. - 1980. g. 329.028 23,14 1981. - 1990. g. 244.908 17,23 1991. - 1995. g. 47.911 3,37 1996. - 2001. g. 70.817 4,98 - nepoznato i nedovršeno 54.602 3,84 UKUPNO: 1.421.623 100,00

2 Podatci o stambenom fondu su izvorno navedeni po županijama. Za potrebe ovog Programa grupirani su u dvije klimatske zone – kontinentalnu i jadransku. 3 Naznaka "toplinska svojstva" uz godinu, odnosno razdoblje izgradnje zgrade, ukazuje na promjenu načina gradnje (materijali, konstrukcije, itd.) i/ili važećeg propisa u odnosu na toplinska svojstva zgrade i potrošnju toplinske energije za grijanje zgrade. 4 Faktor oblika zgrade je prostorna, trodimenzionalna raščlanjenost grijanog obujma zgrade. Faktor oblika je bitno toplinsko svojstvo zgrade. Za potrebe izrade ovog Programa korišteno je prosječno geometrijsko/toplinsko svojstvo tipološke vrste. Pri tome su zgrade s jednim i dva stana svrstane u skupinu "obiteljske kuće", a one s tri i više stanova u "višestambene zgrade".

10

0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000

Prije 1919.

1919. - 1945.

1946. - 1960.

1961. - 1970.

1971. - 1980.

1981. - 1990.

1991. - 1995.

1996. - 2001.

nepoznato i nedovršeno

Broj stanova

Godina iz gradnje

Iz ove detaljnije podjele prema godini izgradnje bitan je zaključak da je blizu 50% postojećeg stambenog fonda, zaključno s 2001. godinom, izgrađeno prije 1970. godine, a kada je na snagu stupio Pravilnik kojem su propisane mjere i uvjeti za toplinsku zaštitu zgrada. I upravo je tu izuzetno veliki potencijal za provođenje mjera iz ovog programa. Glede nedostupnosti podataka iz Popisa stanovništva iz 2011. godine, iz Statističkih ljetopisa DSZa preuzeti su podaci o izdanim odobrenjima za građenje u razdoblju od 2002. do 2012. godine, a koji su prikazani u Tablici 2-3. Podaci ukazuju na kontinuirani rast izgradnje do 2008. godine, kada dolazi do osjetnog smanjenja, koje u 2012. godini u odnosu na 2008. iznosi samo 40%. U istom razdoblju korisna površina izgrađenih stanova iznosi 45% što rezultira većom prosječnom površinom.

Tablica 2-3 Stanovi u zgradama za koje su izdana odobrenja za građenje u razdoblju od 2002.-2012. godine

Godina izgradnje

Broj stanova

Korisna površina m2

Prosječna površina m2 2002. 19.549 1.679.263 85,9 2003. 21.245 1.765.469 83,1 2004. 20.358 1.700.479 83,5 2005. 23.484 1.982.425 84,4 2006. 25.517 2.150.055 84,3 2007. 24.877 2.088.495 84,0 2008. 24.585 1.994.128 81,1 2009. 17.018 1.581.068 92,9 2010. 13.378 1.279.630 95,7 2011. 13.470 1.230.863 91,4 2012. 9.742 901.709 92,6 SVEUKUPNO: 213.223 18.353.584 86,1

UKUPNO

U slučaju Hrvatske, od sedam vremenskih razdoblja prikazanih na Slici 2-2 dva najranija (do 1945. i od 1945 do 1970. godine) su određena prevladavajućim načinom gradnje, a ostalih pet je uvjetovano uvođenjem pojedinih toplinskih tehničkih propisa. Valja istaknuti da su odgovarajuće toplinske norme su usvojene 1987. godine, ali je zbog strukture statističkih podataka i zadrške u primjeni, razdoblje od 1980. godine završeno 1990. godinom. Pregled važećih tehničkih propisa dan je u Prilogu 2. U Hrvatskoj obiteljske i dvojne kuće predstavljaju oko 65%, a višestambene zgrade oko 35% stambenog fonda (Slika 2-2). Hrvatska, dakle, ima gotovo dvostruko veći udio obiteljskih kuća u odnosu na višestambene zgrade.

11

Slika 2-1 Udio stambenih zgrada u RH prema meteorološkim uvjetima, vrsti i razdoblju gradnje

Slika 2-2 Udio stambenih zgrada u RH prema vrsti gradnje Faktor oblika Faktor oblika zgrade, koji opisuje prostornu raščlanjenost grijanog obujma zgrade, je za obiteljsku kuću nepovoljan i može iznositi i više od 1,0 dok u slučaju soliterne višestambene zgrade može iznositi i samo 0,25. Uzimanje u obzir oplošja negrijanih stubišta i hodnika u toplinskom modelu pojedinačne zgrade, tj. obodnih građevinskih elemenata grijanih prostora prema negrijanim unutarnjim prostorima, može nepovoljno utjecati na faktor oblika zgrade f0. U tom slučaju, kod pojedinih zgrada omjer oplošja i obujma grijanog dijela zgrade A/V može postati nepovoljniji, tj.

5 Za potrebe izrade ovog Programa toplinski je modelirana tipična obiteljska kuća odnosno višestambena zgrada, izgrađena u razdoblju 1945. – 1980. godine. U slučaju tih "tipičnih" zgrada, faktor oblika obiteljske kuće iznosi f0 = 0,77, a višestambene zgrade f0 = 0,31.

12

grijani obujam zgrade može postati više raščlanjen, nego u slučaju kad je cijeli obujam zgrade grijan. Jedinična potrošnja energije za grijanje ovisi o nekoliko parametara (Tablica 2-4, Slika 2-3). Za razdoblje do 1945. godine, potrošnja energije obiteljskih kuća u kontinentalnom dijelu zemlje je bila na razini od oko 300 kWh/m2 god, a višestambenih zgrada na razini od oko 270 kWh/m2 god. S druge strane, u posljednjem razdoblju, od 2009. – 2010. godine, potrošnja obiteljskih kuća u kontinentalnom dijelu zemlje je bila na razini od oko 100 kWh/m2 god, a višestambenih zgrada na razini od oko 75 kWh/m2 god. Istovremeno, navedene potrošnje su bile približno dvostruko manje u primorskom dijelu zemlje. Pri određivanju ciljne primarne skupine zgrada za energetsku obnovu, uz razdoblje izgradnje je nužno razmotriti i postotni udio u korisnoj grijanoj površini cjelokupnog stambenog fonda. Stambene kuće i zgrade iz razdoblja od 1945. – 1970. godine te od 1970. – 1980. godine predstavljaju najveći udio u stambenom fondu Republike Hrvatske (Slika 2-1), a upravo zgrade iz ovog perioda nemaju gotovo nikakvu, ili imaju samo minimalnu toplinsku izolaciju. Simulacija ušteda toplinske energije je zato provedena upravo na navedenoj skupini stambenih zgrada. Iako je prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada donesen 1970. godine, o ozbiljnijoj toplinskoj zaštiti možemo govoriti tek od 1980. godine, donošenjem niza toplinskih normi s obveznom primjenom, koja je pojačana 1987. godine. U navedenim normama je po prvi put uvedeno toplinsko modeliranje zgrade kao cjeline, a ne samo toplinskih svojstava pojedinih građevinskih elemenata vanjske ovojnice zgrade. Potpuno novi toplinski propis je usvojen 2005. godine, a sada važeći tehnički propis 2008. godine. Ovim propisima je dovršeno usvajanje novog načina toplinskog modeliranja i uvedene minimalne vrijednosti jedinične potrošnje toplinske energije. U svim razdobljima izgradnje je uočljivo da je modelirana i procijenjena jedinična potrošnja toplinske energije za grijanje prostora u obiteljskim kućama veća od one u višestambenim zgradama (Tablica 2-4,Slika 2-3). Kako je prije opisano, jedan od glavnih uzroka ove razlike je i faktor oblika zgrade, tj. odnos površine vanjskog oplošja i volumena grijanog dijela zgrade. Ako su ostala toplinska svojstva zgrade slična (toplinska izoliranost, razina provjetravanja, itd.), razlika u jediničnoj potrošnji toplinske energije između tipične obiteljske kuće i višestambene zgrade može iznositi 30 – 40 %. Npr., u razdoblju od 1945. – 1970. godine, procijenjena potrošnja u obiteljskim kućama iznosi oko 320 kWh/m2 god, a u višestambenim zgradama oko 200 kWh/m2 god. Tablica 2-4 Izračunate/procijenjene jedinične godišnje ukupne energije za grijanje stambenih zgrada prema podneblju, godini i vrsti izgradnje

Tip i klima ____ God. izgr.

kontinent more obiteljske kuće višestambene zgrade obiteljske kuće višestambene zgrade

kWh/m2a -1945 300 270 141 122 1945 - 1970 320 200 150 90 1970 - 1980 304 190 143 86 1980 - 1990 288 180 135 81 1990 - 2006 240 150 113 68 2007 - 2008 144 90 68 41 2009 - 2010 112 70 53 32

13

Slika 2-3 Korištenje energije za grijanje – Republika Hrvatska

2.3. Udio stambenih zgrada u općem fondu zgrada Republike Hrvatske Prema informaciji DZS-a, ukupni podaci o udjelu zgrada prema namjeni u postojećem fondu zgrada ne postoje niti postoje planovi da se ovakvom raspodjelom unaprijedi statistika o postojećim zgradama u RH. Ipak, takvi podaci su dostupni za nove i rekonstruirane zgrade, te su za ilustraciju prikazane podaci za one zgrade dovršene u 2010. godini (Tablica 2-5, Slika 2-4). U 2010. godini je udio novoizgrađenih i rekonstruiranih, odnosno dograđenih stambenih zgrada iznosio 68% ukupne površine zgrada svih namjena izgrađenih te godine. Za usporedbu, prema podacima iz 2011. godine su u Europskoj uniji stambene zgrade predstavljale 75% ukupnog postojećeg fonda zgrada.

Tablica 2-5 Udio zgrada prema namjeni u fondu zgrada Republike Hrvatske – izgradnja i rekonstrukcija 2010. godine

Vrsta zgrade i brojčani parametar broj zgrada površina (m2) stambene – nove i rekonstrukcija 6108 3.080.112 hoteli i slične zgrade 79 107.721 uredske zgrade 42 86.884 zgrade za trgovinu na veliko i malo 150 583.865 zgrade za promet i komunikacije 187 13.910 Industrijske zgrade i skladišta 222 204.254 zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu 56 105.531 ostale nestambene zgrade ( poljoprivreda, vjerski obredi, itd. ) 398 123.617 nestambene - rekonstrukcija 249 272.217

14

Slika 2-4 Udio zgrada prema namjeni u fondu zgrada Republike Hrvatske – izgradnja i rekonstrukcija 2010. godine

15.3. Analiza potrošnje energije u stambenim zgradama Republike Hrvatske od 1988. do danas Za potrebe pregleda, analiza i simulacija prikupljeni su i u nastavku dani podaci koji obuhvaćaju potrošnju energije kako prema vrstama energenta, tako i načinima potrošnje. Svi su podaci preuzeti iz [4, 5, 6, 7]. Za potpuni pregled energetske potrošnje i analiza mogućih ušteda, potrebno je prikazati i vrste energenata koji se koriste za zagrijavanje (Tablica 3-1).

Tablica 3-1 Vrste energenata (prema agregatnom stanju i vrsti goriva) 1. Kruta goriva Mrki ugljen 2. Lignit 3. Briketi 4. Drvo 5. Tekuća goriva Lož ulje 6. Ekstra lako lož ulje 7. Ukapljeni naftni plin (UNP) 8. Petrolej 9. Plinovita goriva Prirodni plin 10. Gradski plin 11. Centralni toplinski sustav (CTS) 12. Električna energija

Radi boljeg razumijevanja i mogućnosti usporedbe energetskih vrijednosti različitih vrsta goriva, u Tablici 3-2 dane su njihove energetske, odnosno ogrjevne vrijednosti.

Tablica 3-2 Ogrjevne vrijednosti različitih vrsta goriva u Hrvatskoj

Vrsta goriva Jedinica kcal MJ

Ogrjevna vrijednost (kWh/jedinici) 1. Kameni ugljen kg 5800-7000 24,28-29,31 6,7-8,1 2. Kameni ugljen za koksiranje kg 7000 29,31 8,1 3. Mrki ugljen kg 4000-4500 16,75-18,84 4,7-5,2 4. Lignit kg 2300-3000 9,63-12,56 2,7-3,5 5. Koks kg 6300-7000 26,38-29,31 7,3-8,1 6. Ogrjevno drvo dm3 2150 9,00 2,5 7. Prirodni plin m3 8120-8570 34-35,88 9,4-10 8. Sirova nafta kg 10127 42,40 11,8 9. Ukapljeni plin kg 11200 46,89 13 10. Ekstralako loživo ulje kg 10200 42,71 11,9 11. Dizelsko gorivo kg 10200 42,71 11,9 12. Loživo ulje kg 9600 40,19 11,2 13. Rafinerijski plin kg 11600 48,57 13,5 14. Etan kg 11300 47,31 13,1 15. Koksni plin m3 4278 17,91 5 16. Gradski plin m3 5128 21,47 6 17. Visokopećni plin m3 860 3,6 1 18. Električna energija kWh 860 3,6 1 Načini potrošnje energije prikazani u nastavku obuhvaćaju: 1. grijanje prostora; 2. pripremu potrošne tople vode (PTV); 3. kuhanje; 4. hlađenje; 5. kućanske uređaji;

16.6. rasvjetu.

3.1. Potrošnja energije po vrsti energenta U tablicama koje slijede dani su podatci o potrošnji energije iz različitih dostupnih izvora, a koji se odnose na ukupnu potrošnju energije te neposrednu potrošnju energije u kućanstvima. Osnovni izvor podataka je ODYSSEE baza [7], u kojoj su podaci o neposrednoj potrošnji energije dostupni od 1990. godine do 2010. godine. Podaci za 2011. godinu preuzeti su iz godišnjeg energetskog izvješća „Energija u Hrvatskoj 2011.“ [8]. Tablica 3-3 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima prema vrsti goriva, u PJ

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. Ugljen 4,31 2,26 0,67 0,59 0,38 0,29 0,33 0,29 0,42 0,46 0,38 Loživo ulje 12,35 9,21 9,04 8,62 9,21 10,68 11,81 11,72 10,76 12,27 12,43 Plin 7,58 10,30 9,13 11,01 10,59 13,15 16,04 16,75 17,00 19,59 17,08 Toplina (CTS) 6,20 6,62 5,40 4,86 4,81 5,69 6,36 6,15 6,03 6,07 5,40 Ogrjevno drvo 19,09 12,23 10,72 10,01 10,80 11,05 13,69 13,57 12,64 11,64 13,40 Električna energija 16,08 16,08 14,57 14,91 15,16 16,62 17,63 18,67 18,97 20,68 20,64 Neposredna potrošnja 65,61 56,73 49,53 49,95 50,91 57,53 65,82 67,11 65,77 70,72 69,33

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

0,17 0,25 0,38 0,25 0,38 0,25 0,13 0,13 0,13 0,21 0,18

13,36 14,86 14,99 15,03 14,32 12,77 10,89 10,13 10,43 9,76 9,22

19,30 18,88 21,77 21,65 23,66 22,44 21,39 23,32 23,91 25,04 22,87

6,32 6,15 6,74 6,57 6,87 6,11 5,78 5,99 6,15 6,45 6,13

10,26 10,38 13,44 13,15 12,52 12,60 10,76 11,14 11,93 13,69 16,48

20,01 21,44 20,52 21,86 22,82 23,49 23,03 24,16 23,28 23,95 23,48

69,38 71,97 77,83 78,46 80,51 77,67 71,93 74,90 75,74 79,09 80,06 Zanimljivo je pogledati povijesni razvoj udjela kućanstava u ukupnoj i u neposrednoj potrošnji energije u Hrvatskoj (Tablica 3-4, Tablica 3-5 i Tablica 3-6). 1945. godine udio kućanstava u ukupnoj potrošnji energije iznosio je čak 49% da bi 1980.-ih godina pao na ispod 16%, a 2011. godine je ovaj udio iznosio oko 21%. Slično, udio kućanstava u neposrednoj potrošnji energije 1945. godine iznosio je gotovo 55%, da bi 80-ih ogdina pao ispod 24%, a 2011. godine je ovaj udio iznosio gotovo 31%. Posljednjih 30 godina bilježi se kontinuirani porast udjela kućanstava u neposrednoj potrošnji energije (ali i u ukupnoj potrošnji energije), što ga čini prioritetnim sektorom za poboljšanje učinkovitosti potreošnje energije. Iz podataka iz tablica i dijagrama koji slijede, vidljivo je povećanje potrošnje tekućih i plinovitih goriva te električne energije u kućanstvima, a smanjenje potrošnje krutih goriva, i to prvenstveno za potrebe grijanja i pripremu potrošne tople vode. Uz nastavak tendencije rasta, kako potrošnje tako i cijene energenata, javlja se prostor za zamjenu ovih energenata s OIE i sustavima koji ih koriste, a uz primjenu poticajnih mjera navedenih ovim Programom (poglavlje 5). Tablica 3-4 Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj, u PJ

Energent 1945. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 2011. Ugljen i koks 25,59 41,69 70,91 46,46 34,90 34,31 18,65 28,74 29,41 Tekuća goriva 2,90 6,69 19,31 109,61 182,33 188,33 159,02 154,71 151,55 Prirodni plin 0,10 0,21 1,51 18,34 50,60 98,22 94,98 111,37 108,60 Vodne snage 2,39 8,40 14,36 44,71 64,22 37,48 57,33 79,71 42,59 Obnovljivi izvori 23,55 29,71 19,74 18,46 20,76 22,68 15,69 18,29 22,06 Električna energija 23,55 29,71 19,74 18,46 20,76 22,68 15,69 18,29 22,06 UKUPNO 54,77 87,51 128,07 242,30 363,07 406,44 360,07 411,73 383,65

17

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1945. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 2011.

PJ

Ukupna potrošnja energije u RH

Električna energija

Obnovljivi izvori

Vodne snage

Prirodni plin

Tekuća goriva

Ugljen i koks

Tablica 3-5 Neposredna potrošnja energije u Hrvatskoj, u PJ Energent 1945. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 2011. Ugljen i koks 21,67 34,68 60,08 39,14 22,28 21,89 3,70 6,47 6,03 Tekuća goriva 2,85 3,75 14,18 73,73 121,47 118,78 111,66 121,50 117,82 Prirodni plin 0,18 0,50 1,57 7,48 26,54 39,80 42,04 53,91 49,69 Obnovljivi izvori 23,55 29,71 19,74 18,46 20,76 22,60 15,68 16,65 19,08 Električna energija 0,92 2,41 6,93 18,49 36,62 47,76 42,57 57,04 56,58 Para i vrela voda (CTS) 0,28 4,48 7,90 9,55 8,92 12,04 11,71 UKUPNO 49,17 71,04 102,78 161,78 235,58 260,39 224,57 267,59 260,90

0

50

100

150

200

250

300

1945. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 2011.

PJ

Neposredna potrošnja energije u RH

Para i vrela voda (CTS)

Električna energija

Obnovljivi izvori

Prirodni plin

Tekuća goriva

Ugljen i koks

Tablica 3-6 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima, u PJ Energent 1945. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 2011. Ugljen i koks 4,02 5,63 11,70 8,65 4,84 4,33 0,39 0,22 0,14 Tekuća goriva 0,15 0,16 0,33 6,45 12,41 14,06 12,72 9,77 9,22 Plinovita goriva 0,04 0,14 0,48 1,74 9,40 8,56 17,08 25,04 22,87 Obnovljivi izvori 22,50 28,21 17,75 15,83 16,48 19,08 13,41 13,68 16,48 Električna 0,15 0,30 1,41 5,23 10,47 16,07 20,62 23,94 23,48

18

energija Para i vrela voda (CTS)

1,45 2,54 4,09 5,41 8,20 7,86

UKUPNO 26,86 34,44 31,67 39,34 56,14 66,18 69,63 80,86 80,06

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1945. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010. 2011.

PJ

Neposredna potrošnja energije u kućanstvima u RH

Para i vrela voda (CTS)

Električna energija

Obnovljivi izvori

Plinovita goriva

Tekuća goriva

Ugljen i koks

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u nastavku je dana tablica nastanjenih stambenih jedinica prema načinu grijanja i vrsti energenta. Razlika u broju stambenih jedinica prema vrsti energenta od "ukupno" odnosi se na stambene jedinice koje se nisu grijale u posljednjoj ogrjevnoj sezoni. Zanimljivo je uočiti veliki udio ogrjevnog drveta u grijanju prostora, nakon čega slijedi plin i električna energija. Osnovni ciljevi Strategije energetskog razvoja RH, pa tako i ovog Programa, jesu maksimalno moguće smanjenje uporabe električne energije i tekućih goriva za zadovoljavanje toplinskih potreba. Tablica 3-7 Nastanjene stambene jedinice prema načinu grijanja stana i vrsti energenta, popis 2001.

Vrste energenta Nastanjeni stanovi Udio u ukupnom broju nastanjenih stanova (%)

Površina (m2) Udio u ukupnoj površini nastanjenih stanova (%) Drva 659.419 46,4 47.953.000 45,3 Ugljen 3.304 0,2 268.181 0,3 Mazut 4.052 0,3 287.886 0,3 Loživo ulje 95.059 6,7 9.261.948 8,8 Petrolej 527 0,0 35.764 0,0 Plin 317.392 22,3 26.269.141 24,8 Ostala goriva 1.523 0,1 122.770 0,1 Električna energija 200.445 14,1 13.293.176 12,6 Solarna energija 223 0,0 25.325 0,0 Nepoznato 131.121 9,2 7.761.157 7,3 Ukupno 1.421.623 100,0 105.815.623 100,0

3.2. Potrošnja energije po namjeni Pregled koji slijedi obuhvaća podatke iz baze podataka ODYSSEE [7] i obuhvaća potrošnju energije prema namjeni i vrsti goriva za razdoblje od 1990. do 2010. godine. Podaci za 2011. godinu nisu dostupni.

Tablica 3-8 Neposredna potrošnja energije ZA GRIJANJE STAMBENOG PROSTORA prema vrsti goriva, u PJ

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Ugljen 4,31 2,30 0,67 0,59 0,38 0,29 0,33 0,29 0,42 0,46 Plin 5,95 8,21 7,24 8,67 8,33 10,59 13,19 13,73 13,98 16,37 Loživo ulje 8,71 7,70 6,82 5,99 6,82 7,95 8,92 9,09 8,54 10,13 Toplina (CTS) 5,57 5,95 4,86 4,35 4,35 5,15 5,74 5,53 5,44 5,48

19

Ogrjevno drvo 11,18 7,16 6,28 5,86 6,32 6,78 8,71 8,29 7,33 7,16 Električna energija 2,60 2,55 2,55 2,51 2,51 2,68 2,93 2,81 2,72 2,97 Neposredna potrošnja 38,39 33,87 28,47 28,01 28,68 33,49 39,82 39,73 38,43 42,54 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 0,38 0,17 0,25 0,38 0,25 0,38 0,25 0,13 0,13 0,13 0,21 14,11 15,99 15,74 17,50 17,50 18,84 18,00 17,67 19,43 20,01 21,10 10,34 11,22 12,56 13,10 13,02 12,31 10,72 8,92 7,83 7,87 7,37 4,86 5,65 5,53 6,07 5,95 6,20 5,53 5,19 5,40 5,53 5,82 7,54 5,99 6,03 9,13 8,83 8,25 8,08 6,66 6,49 6,62 7,41 2,64 2,76 2,72 3,22 3,14 3,06 2,93 2,72 2,72 2,55 2,76 39,94 41,83 42,83 49,40 48,69 49,03 45,55 41,28 41,99 42,75 44,63

Tablica 3-9 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima za PRIPREMU PTV prema vrsti goriva, u PJ

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Ugljen 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Loživo ulje 0,46 0,38 0,33 0,33 0,38 0,42 0,50 0,54 0,50 0,59 Plin 0,46 0,63 0,59 0,67 0,67 0,80 0,96 1,05 1,05 1,26 Toplina (CTS) 0,63 0,67 0,54 0,50 0,50 0,59 0,63 0,63 0,59 0,63 Ogrjevno drvo 3,22 2,09 1,80 1,67 1,84 1,67 1,88 2,14 2,47 2,05 Električna energija 2,64 2,64 2,60 2,60 2,55 2,34 2,34 2,72 3,77 3,68 Neposredna potrošnja 7,41 6,41 5,86 5,78 5,90 5,86 6,32 7,03 8,37 8,12 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,63 0,71 0,80 0,59 0,59 0,54 0,46 0,38 0,33 0,38 0,33 1,09 1,26 1,26 1,55 1,59 2,01 1,97 1,76 1,97 2,05 2,18 0,54 0,63 0,63 0,67 0,67 0,67 0,63 0,59 0,59 0,63 0,63 2,81 1,97 2,05 1,97 2,01 2,01 2,18 1,97 2,26 2,64 2,97 4,19 3,85 3,94 3,35 3,22 3,18 3,06 2,81 2,76 2,43 2,51 9,25 8,37 8,67 8,12 8,08 8,42 8,29 7,49 7,87 8,08 8,62

Tablica 3-10 Neposredna potrošnja energije u stanovima za KUHANJE prema vrsti goriva, u PJ

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Ugljen n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. Loživo ulje 3,18 1,17 1,84 2,01 2,05 1,93 1,93 1,84 1,63 1,51 Plin 1,13 1,55 1,38 1,63 1,59 1,76 1,88 1,97 1,93 1,97 Električna energija 1,93 1,93 1,88 1,88 1,88 1,93 1,97 2,14 2,34 2,47 Ogrjevno drvo 4,65 2,97 2,60 2,43 2,64 2,60 3,06 3,10 2,85 2,47 Neposredna potrošnja 10,89 7,62 7,75 8,00 8,12 8,21 8,83 9,04 8,79 8,42 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. n.d. 1,47 1,42 1,47 1,30 1,42 1,47 1,59 1,59 1,97 2,18 2,09 1,84 2,05 1,93 2,72 2,55 2,93 2,55 1,97 1,97 1,84 1,76 2,55 2,60 2,64 2,51 2,60 2,72 2,81 2,76 2,89 2,76 2,81 3,06 2,30 2,30 2,34 2,30 2,22 2,34 2,14 2,43 2,68 3,31 8,96 8,37 8,33 8,88 8,83 9,34 9,25 8,46 9,25 9,42 9,92

Tablica 3-11 Neposredna potrošnja energije u stanovima za HLAĐENJE zraka, u PJ

20

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Neposredna potrošnja 0,21 0,42 0,50 0,54 0,67 0,92 1,05 1,26 1,21 1,47 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 1,59 1,63 1,84 1,93 2,18 2,22 2,30 2,39 2,60 2,64 2,76

Tablica 3-12 Neposredna potrošnja električne energije u kućanstvima za UREĐAJE I RASVJETU, u PJ

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Uređaji i rasvjeta 8,67 8,54 7,03 7,33 7,54 8,75 9,34 9,76 8,92 10,09 Rasvjeta 0,88 0,88 1,17 1,42 1,80 1,93 1,88 1,93 1,88 1,72 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 9,63 9,21 10,30 9,50 10,72 11,64 12,39 12,31 13,23 12,90 13,15 1,67 1,63 1,67 1,93 1,93 2,05 2,09 2,09 2,14 2,18 2,22 Kako je prikazano na Slici 3-2, korištenje energije u kućanstvima za toplinske namjene (grijanje i hlađenje prostora, priprema PTV) odgovorno je za preko 70% potrošnje, što ove namjene čini prioritetnima za poboljšanje energetske učinkovitosti.

56,56%

3,43%

10,63%

12,28%

2,86%

14,24%

Zagrijavanje prostora Rashlađivanje prostora Priprema PTV Kuhanje Rasvjeta Električni uređaji

Slika 3-1 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima po namjeni u 2010. godini6

6 Svi podaci su preuzeti iz Odyssee baze podataka [8].

21.4. Projekcije potrošnje energije i mogućnosti ušteda energije u stambenim zgradama do 2020. godine

4.1. Projekcije potrošnje energije u stambenim zgradama do 2020. godine Kao temelj za projekcije potrošnje energije u stambenim zgradama do 2020. godine je izrađen model sadašnjeg stanja razine korištenja energije za grijanje u stambenom fondu Republike Hrvatske, baziran na prije navedenim statističkim podacima s jedne strane te izračunatim/procijenjenim jediničnim godišnjim ukupnim energijama za grijanje (potrebna toplina + gubici sustava grijanja – procjena 30% potrebne topline) po jediničnoj korisnoj površini stana (kWh/m2 godišnje) (Tablica 7-4 u Prilogu 1)7. Opisan način modeliranja je rezultirao podacima koje prikazuje Tablica 4-1, s godišnjom neposrednom potrošnjom energije za grijanje na razini od 110 PJ, odnosno 30,6 TWh. Valja istaknuti da je ovaj način izračuna vrlo okviran i temeljen na pretpostavljenim proračunskim vrijednostima. Usporedbom s podacima iz Tablice 3-8 uočava se veliko odstupanje u odnosu na stvarno ostvarenu potrošnju za grijanje koja na godišnjoj razini iznosi oko 45 PJ. Ovakvo odstupanje je rezultat ulaznih pretpostavki proračuna (npr. gubici sustava grijanja su uobičajeno dvostruko manji od pretpostavljenih), tako i činjenice da se u zimskim mjesecima ne grije nužno cjelokupna korisna površina stambene jedinice ili se grije na nižu temperaturu od proračunske. Stoga ovu procjenu treba uzimati uz navedene ograničenja i relaciju sa stvarno ostvarenom potrošnjom energije. Ona se u dalje u tekst koristi kao podloga za simulaciju ostvarivih postotnih ušteda energije provedbom mjera energetske obnove zgrada. Samo jednostavnim množenjem, bez uzimanja u obzir parametara koji bi mogli utjecati na potrošnju energije za grijanje u stambenim zgradama, u razdoblju do uključivo 2020. godine bi bilo potrošeno oko 770 PJ toplinske energije. Tablica 4-1 Izračunata/procijenjena godišnja neposredna potrošnja energije za grijanje stambenih zgrada prema podneblju, godini i vrsti izgradnje

Tip, klima ____ God. izgr..

kontinent more zemlja obiteljske kuće višestambene zgrade obiteljske kuće višestambene zgrade PJ / god -1945 7,98 3,77 3,48 1,58 1945 - 1970 19,8 6,49 3,90 1,23 1970 - 1980 15,5 5,09 3,74 1,18 1980 - 1990 11,8 3,88 3,22 1,01 1990 - 2006 8,56 2,81 2,10 0,66 2007 - 2008 0,86 0,28 0,24 0,06 2009 - 2010 0,46 0,15 0,13 0,04 Ukupno 110

4.2. Potencijal energetske obnove postojećih stambenih zgrada – primjer iz EU Ušteda energije za grijanje i hlađenje u stambenom fondu Republike Hrvatske je od velike važnosti iz slijedećih razloga: - smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu - sigurnost opskrbe - smanjenje ovisnosti zemlje o uvoznim energentima - ušteda novčanih sredstava za nabavku energenata na strani dobavljača (država, tvrtke) - sprječavanje energetskog siromaštva - smanjenje troškova za energiju na strani korisnika/potrošača (kućanstva, stanovništvo) Ovaj je značaj prepoznat i u EU, u kojoj već postoje značajna iskustva s energetskom obnovom stambenih zgrada. Slika 4-1 prikazuje mjere energetske obnove višestambenih zgrada u regiji EU

7 Podaci služe i za usporedbu sa statističkim podacima o stvarno iskorištenoj energiji za grijanje u stambenim zgradama

22.

koja obuhvaća zemlje Češku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju. Ova regija je klimatski približno najsličnija Hrvatskoj, premda i sa značajnim klimatskim razlikama u odnosu na Hrvatsku (jadranska regija). U navedenim zemljama, u višestambenim zgradama postoji oko 3 milijuna stanova, odnosno oko 27% stanova u regiji, što teoretski predstavlja oko 50.000 zgrada. Utvrđena je mogućnost uštede toplinske energije građevinskim mjerama od oko 64%, odnosno oko 75%, ako je uključen i učinak mjere ugradnje termostatskih ventila na grijaćim elementima. Jednostavno vrijeme povrata uloženih sredstava iznosi 8,6 godina. Ukupni potencijal za uštedu energije u višestambenim zgradama iznosi oko 39%, odnosno 2,5% potražnje za neposrednom energijom u regiji, ili 4 Mt CO2. Posebnost navedene regije EU je najveća mogućnost uštede energije u odnosu na druge regije. Predmetne zgrade su pretežno građene od predgotovljenih velikoplošnih betonskih zidova, s ravnim betonskim krovovima i podovima te prozorima s dvostrukim ostakljenjem u drvenim okvirima. Zgrade su uglavnom priključene na mrežu daljinskog grijanja, s mogućnošću ugradnje termostatskih ventila i balansiranja.

Velič.

Elem.

U – vrijednost prije (W/m2K)

U – vrijednost poslije (W/m2K)

Godiš. ušteda energije (kWh/m2a)

God. trošak ulaganja (€/m2a)

Cijena ušteđ. energije (€cent/ kWh)

Jednostav. rok povrata (godine)

Zidovi 1,20 0,30 50,1 33,1 % 0,92 1,5 8,7 Krov 2,17 0,24 21,7 12,0 % 0,15 0,7 3,8 Pod 1,10 0,45 7,3 4,0 % 0,13 1,7 9,9 Prozori 2,90 1,70 26,7 14,7 % 0,71 2,7 15,2 Cjelina 1,63 0,59 115,8 63,8 % 1,91 1,6 9,3 Termostatski ventili 54,5 30,0 % 0,19 0,3 1,6 Kombinirane sve navedene mjere 135,5 74,4 % 2,10 1,5 8,6

Slika 4-1 Tablica br. 10, iz publikacije "High rise refurbishment" - Energetska obnova višestambenih zgrada, Međunarodne energetske agencije – IEA/AIE Na razini EU, u kojoj stambene zgrade predstavljaju 75% ukupnog fonda zgrada, razrađeno je nekoliko scenarija strukture i intenziteta provedbe energetske obnove ukupnog fonda stambenih i ostalih zgrada (Slika 4-2). U slučaju cjelovite energetske obnove (Scenario 3 - Deep), godišnja ušteda neposredne energije 2020. godine je procijenjena na 527 TWh, odnosno na 13% u odnosu na neposrednu potrošnju energije 2011. godine. Novčana ulaganja u energetsku obnovu zgrada bi prema ovom planu iznosila 477 milijardi €, a novčana ušteda 487 milijardi €. Godišnja smanjenje ispuštanja CO2 bi 2020. godine iznosilo 161 Mt. Provedbom programa energetske obnove zgrada bi po scenariju cjelovite obnove godišnje na razini EU bilo stvoreno 1,2 milijuna radnih mjesta.

Scenarij energetske obnove

0 1A 1B 2 3 4

Opis dinamike i intenziteta energetske obnove

Referentno (početno) stanje

Polagana provedba manjih mjera obnove

Brza provedba manjih mjera obnove

Provedba mjera obnove srednje složenosti

Cjelovita provedba mjera obnove svih razina složenosti

Dvostupanj. provedba mjera obnove

Godišnja ušteda energije u 2020. godini

TWh/god 94 169 271 283 527 283

Ušteda 2020. godine kao % sadašnje potrošnje

% 2 % 4,0 % 7 % 7 % 13 % 7 %

Cijena uaganja (sadašnja vrijednost) (€ milijarda) 107 161 255 252 477 252 Uštede (sadašnja vrijednost) (€ milijarda) 94 163 260 265 487 265

23

Slika 4-2 Tablica C36 – "Overall results to 2020" iz publikacije "Europe's Buildings under the Microscope" – BPIE, 2011 – scenariji energetske obnove

4.3. Simulacija mogućeg smanjenja potrošnje energije u postojećim stambenim zgradama RH U svrhu modeliranja mogućeg smanjenja korištenja energije za grijanje u stambenim zgradama poboljšanjem toplinsko-izolacijskih svojstava vanjske ovojnice zgrade, izrađena su dva toplinska modela, za tipičnu obiteljsku kuću i višestambenu zgradu iz razdoblja 1945 – 1980 godine, s nepostojećom ili minimalnom toplinskom izolacijom vanjskog plašta zgrade. Toplinsko modeliranje je za obje vrste građevina provedeno za kontinentalne i jadranske klimatske uvjete (Tablica 4-2, Slika 4-3, Tablica 4-3, Slika 4-4, Tablica 4-4, Slika 4-5, Tablica 4-5, Slika 4-6, Tablica 4-6, Slika 4-7). Tablica 4-2 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipskoj višestambenoj zgradi u kontinentalnom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade

VIŠESTAM. ZGRADA - KONTINENT

ukupna toplina (kWh/god) površina. građ. elem. (m2)

trošak investicije (kn)

ušteda topline (kWh/god)

ušteda troška energenta (kn) rok povrata (god)

ušteda topline (% god.)

smanj. emis. CO2 (tona/god) Krov 1.272.009,60 1.170,00 234.000,00 94.501,12 18.900,22 12,4 7 31,19 Prozor 654.594,41 945,00 1.701.000,00 711.916,31 142.383,26 11,9 52 234,93 Zid 1.003.529,93 2.145,00 643.500,00 362.980,79 72.596,16 8,9 27 119,78 Sve 231.534,46 - 2.578.500,00 1.134.976,26 226.995,25 11,4 83 374,54 Stanje 1.366.510,72 Pasivna 91.530,74 - 5.839.500,00 1.274.979,98 152.997,60 38,2 93 420,74

Slika 4-3 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipskoj višestambenoj zgradi u kontinentalnom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade Toplinsko modeliranje tipične višestambene zgrade bez zasebnih toplinsko-izolacijskih slojeva i/ili energetski učinkovitih prozora u sastavu vanjske ovojnice, u kontinentalnom dijelu zemlje bi, s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 224 kWh/m2a, približno rezultiralo

24

energetskim razredom F. Nakon cjelovitog toplinskog izoliranja vanjske ovojnice prema niže navedenim parametrima (Tablica 4-12), zgrada bi s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 38 kWh/m2a približno dospjela u energetski razred B, tj. godišnje smanjenje potrošnje toplinske energije bi iznosilo 83 % u odnosu na neizoliranu zgradu. U ovom toplinskom modelu, osim toplinskog izoliranja neprozirnih dijelova vanjske ovojnice, vrlo velik utjecaj na energetsku bilancu imaju toplinski gubici uslijed provjetravanja (2,0 h-1), odnosno njihovo smanjenje (0,6 h-1) uslijed zamjene prozora. Tablica 4-3 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipičnoj obiteljskoj kući u kontinentalnom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade

OBITELJSKA KUĆA – KONTINENT

ukupna toplina (kWh/god)

površina. građ. elem. (m2)

trošak investicije (kn)

ušteda topline (kWh/god)

trošak energenta (kn)

rok povrata (god)

ušteda topline (% god.)

smanjenje emisije CO2 (tona/god) Krov 60.536,70 99,00 9.900,00 8.979,83 4.082,31 2,4 13 1,80 Prozor 43.714,88 47,10 84.780,00 25.801,65 11.729,66 7,2 37 5,16 Zid 48.550,67 192,90 48.225,00 20.965,85 9.531,27 5,1 30 4,19 Sve 13.649,90 142.905,00 55.866,63 25.397,47 5,6 80 11,17 Stanje 69.516,53 Pasivna 4.377,67 326.277,00 65.138,85 29.612,71 11,0 94 13,03

Slika 4-4 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipičnoj obiteljskoj kući u kontinentalnom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade

Toplinsko modeliranje tipične obiteljske kuće bez zasebnih toplinsko-izolacijskih slojeva i/ili energetski učinkovitih prozora u sastavu vanjske ovojnice, u kontinentalnom dijelu zemlje bi, s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 318 kWh/m2a, približno rezultiralo energetskim razredom G. Nakon cjelovitog toplinskog izoliranja vanjske ovojnice prema niže navedenim parametrima (Tablica 4-12), zgrada bi s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 62 kWh/m2a približno dospjela u energetski razred C, tj. godišnje smanjenje potrošnje toplinske energije bi iznosilo 80 % u odnosu na neizoliranu zgradu. U ovom toplinskom modelu vrlo

25

velik utjecaj na energetsku bilancu imaju toplinski gubici uslijed provjetravanja (2,0 h-1), odn. njihovo smanjenje (0,6 h-1) uslijed zamjene prozora.

Tablica 4-4 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipskoj višestambenoj zgradi u primorskom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade

VIŠESTAM. ZGRADA - JADRAN

ukupna toplina (kWh/god)

površina. građ. elem. (m2)

trošak investicije (kn)

ušteda topline (kWh/god)

ušteda troška energenta (kn)

rok povrata (god)

ušteda topline (% god.)

smanjenje emisije CO2 (tona/god) Krov 619.009,76 1.170,00 234.000,00 55.875,09 11.175,02 20,9 8 18,44 Prozor 278.763,80 945,00 1.701.000,00 396.121,05 79.224,21 21,5 59 130,72 Zid 461.556,98 2.145,00 643.500,00 213.327,87 42.665,57 15,1 32 70,40 Sve 52.839,57 - 2.578.500,00 622.045,28 124.409,06 20,7 92 205,27 Stanje 674.884,85

Slika 4-5 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipskoj višestambenoj zgradi u primorskom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade

Toplinsko modeliranje tipične višestambene zgrade bez zasebnih toplinsko-izolacijskih slojeva i/ili energetski učinkovitih prozora u sastavu vanjske ovojnice, u jadranskom dijelu zemlje bi, s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 111 kWh/m2a, približno rezultiralo energetskim razredom D. Nakon cjelovitog toplinskog izoliranja vanjske ovojnice prema niže navedenim parametrima (Tablica 4-12), zgrada bi s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 9 kWh/m2a približno dospjela u energetski razred A+, tj. godišnje smanjenje potrošnje toplinske energije bi iznosilo 92 % u odnosu na neizoliranu zgradu. U ovom toplinskom modelu vrlo velik utjecaj na energetsku bilancu imaju toplinski gubici uslijed provjetravanja (2,0 h-1), odn. njihovo smanjenje (0,6 h-1) uslijed zamjene prozora. Dodatno, vrlo veliko smanjenje potrebne godišnje energije za grijanje je posljedica blagih klimatskih uvjeta s jedne strane i iste razine

26

toplinskog izoliranja kao u slučaju kontinentalne klime, tako da je zgrada dospjela u energetski razred tzv. "pasivne" zgrade. Tablica 4-5 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipičnoj obiteljskoj kući u primorskom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade

OBITELJSKA KUĆA – JADRAN

ukupna toplina (kWh/god)

površina. građ. elem. (m2)

trošak investicije (kn)

ušteda topline (kWh/god)

ušteda troška energenta (kn)

rok povrata (god)

ušteda topline (% god.)

smanjenje emisije CO2 (tona/god) Krov 28.749,24 99,00 9.900,00 5.287,20 2.403,61 4,1 16 1,06 Prozor 20.038,03 47,10 84.780,00 13.998,41 6.363,80 13,3 41 2,80 Zid 21.739,07 192,90 48.225,00 12.297,38 5.590,50 8,6 36 2,46 Sve 2.817,27 142.905,00 31.219,18 14.192,52 10,1 92 6,24 Stanje 34.036,44

Slika 4-6 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipičnoj obiteljskoj kući u primorskom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade

Toplinsko modeliranje tipične obiteljske kuće bez zasebnih toplinsko-izolacijskih slojeva i/ili energetski učinkovitih prozora u sastavu vanjske ovojnice, u jadranskom dijelu zemlje bi, s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 156 kWh/m2a, približno rezultiralo energetskim razredom E. Nakon cjelovitog toplinskog izoliranja vanjske ovojnice prema niže navedenim parametrima (Tablica 4-12), zgrada bi s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 13 kWh/m2a približno dospjela u energetski razred A+, tj. godišnje smanjenje potrošnje toplinske energije bi iznosilo 92 % u odnosu na neizoliranu zgradu. U ovom toplinskom modelu vrlo velik utjecaj na energetsku bilancu imaju toplinski gubici uslijed provjetravanja (2,0 h-1), odn. njihovo smanjenje (0,6 h-1) uslijed zamjene prozora. Dodatno, vrlo veliko smanjenje potrebne godišnje energije za grijanje je posljedica blagih klimatskih uvjeta s jedne strane i iste razine toplinskog izoliranja kao u slučaju kontinentalne klime, tako da je zgrada dospjela u energetski razred tzv. "pasivne" zgrade. Imajući u vidu presjek skupova zastupljenosti (grijane) korisne površine i energetskog svojstva zgrada (razina toplinske izoliranosti, itd,) prema razdoblju izgradnje, u ukupnom stambenom fondu,

27

kao ciljna skupina stambenih zgrada za modeliranje mjera uštede energije za grijanje je odabrana skupina zgrada izgrađenih od 1945. do 1980. godine. Svojstvo ove skupine zgrada je odsustvo toplinsko-izolacijskih slojeva u sastavu vanjskog plašta zgrade, ili su oni minimalni, jer su pri ugradnji prvenstveno bili namijenjeni sprječavanju građevinskih šteta, a ne uštedi energije za grijanje prostora. Na razini ukupnog stambenog fonda RH bi godišnje provedbom toplinskog izoliranja krovova navedene skupine zgrada bila ostvarena ušteda oko 6% potrebne toplinske energije, zamjenom prozora oko 21,5%, toplinskim izoliranjem zidova oko 15,8%, a primjenom svih navedenih mjera ušteda oko 43% finalne toplinske energije (Slika 4-7). Modeliranjem ciljne skupine zgrada korištenjem mjera uštede toplinske energije na razini pasivne kuće, s godišnjom potrebnom toplinom za grijanje zgrade, QH,nd ≤ 15 kWh/m2 godišnje, bila bi na razini države ostvarena godišnja ušteda od oko 47%. Razina korištenja energije pasivne kuće je u jadranskom dijelu zemlje već ostvarena standardnim debljinama toplinskih izolacijskih slojeva, navedenim u Tablica 4-12 , dok je u kontinentalnom dijelu zemlje bilo potrebno povećanje debljina toplinskog izolacijskog materijala i korištenje visokoučinkovitih prozora.

Slika 4-7 Godišnja finalna energija potrebna za grijanje ukupnog stambenog fonda nakon primjene građevinskih mjera uštede u zgradama iz 1945 – 1980. godine

Za potrebe ilustracije modeliranja uštede energije uključivo do 2020. godine, u ovoj fazi izrade programa je primijenjen scenarij brze energetske obnove ciljne skupine zgrada, prema kojem bi energetska obnova bila dovršena do kraja 201