Sanacija dimnjaka nakon potresa-uputa

Na temelju svih ranije navedenih dokumenata i razgovora, mogući su slijedeći zaključci:

A.

DIMNJACI I BOJLERI NISU OŠTEĆENI, A BOJLERI SU ATMOSFERSKI

Postupa se prema uputama dobavljača plina koje su opisane u poglavlju “GRADSKA PLINARA ZAGREB”.

Dimnjačar treba potvrditi da dimnjaci nisu oštećeni, a ovlašteni serviser da su bojleri ispravni. Postojeći dimnjaci i bojleri se zadržavaju, ali je moguće da se utvrdi kako bojleri nemaju ispravnu dobavu zraka. U tom slučaju treba izvesti određene stolarske, zidarske i električarske radove, koji će omogućiti ispravnu dobavu zraka.

Za takve radove nije predviđena mogućnost traženja sufinanciranja. U poglavlju “MGIPU” “Javni poziv za dodjelu novčane pomoći” se u točki “f” izričito navodi da zgrada (dimnjak) moraju biti oštećeni i da o tome treba priložiti dokaze.

B.

DIMNJACI SU OŠTEĆENI, A BOJLERI SE ZADRŽAVAJU ILI MIJENJAJU

Ako su dimnjaci oštećeni postupak je slijedeći:

1. ODLUKA O POTREBI POPRAVKA ILI HITNOG RUŠENJA

U poglavlju “MGIPU“ “Upute za vlasnike kuća i upravitelje zgrada – sanacija dimnjaka“ u točki “0“ navodi se da prvo treba donijeti Odluku o potrebi popravka/zamjene dimnjaka. Navodi se da nju donose upravitelji ili suvlasnici i da treba osigurati suglasnost suvlasnika. Ne navodi se da li suglasnost treba biti od natpolovične većine suvlasnika ili od svih suvlasnika. Nema obrasca za navedenu odluku. Na kraju ovog mišljenja je prijedlog izgleda takvog dokumenta, ali obzirom na nedorečenosti u uputama, nije sigurno da li je u odgovarajućoj formi.

U dokumentu MGIPU se ništa ne govori o hitnom rušenju dimnjaka ako je dimnjak tako nakošen, ispucao i sl. da je opasan po okolinu. U takvim okolnostima može se raditi i bez projekta.

2. UTVRĐIVANJE ZATEČENOG STANJA DIMNJAKA

U poglavlju “MGIPU“ “Upute za vlasnike kuća i upravitelje zgrada – sanacija dimnjaka“ u točki “0“ navodi se da je slijedeći korak angažiranje projektanta, a da oni po potrebi mogu angažirati druge stručnjake, npr. dimnjačare. Također se navodi da taj posao obavljaju ovlašteni inženjeri građevinarstva i strojarstva.

Navedena formulacija nije najsretnije sročena. Ovlašteni projektanti mogu dimnjak samo vizualno pregledati izvana i utvrditi da na njemu postoje ili ne postoje vidljive pukotine. Ali projektanti nemaju opremu i mogućnosti za pregledavanje dimnjaka (dimovodnih kanala) iznutra. Zbog toga je angažman dimnjačara u stvari obavezan.

Čak ako je dimnjak čitav izvana, on može imati oštećenja ili začepljenja iznutra. Začepljenja mogu nastati neovisno o potresu, ako u dimnjak upadnu grančice, lišće, ptice, čađa, komadići cigle od koje dimnjak zidan ili komadići betonske kape sa kojm je pokriven, a koji se mrve i raspadaju zbog utjecaja visoke temperature, vremenskih neprilika i sl. Naročito lako začepljenja nastaju u slučaju potresa, namjernog uklanjanja oštećenih dimnjaka nakon potresa, i zidanja novih dimnjaka od opeke kod sanacija poslije potresa i sl. U takvim okolnostima komadići drveta, cigle, betona, morta za zidanje i žbukanje, često upadaju u dimnjak. Da li se je nešto takvo desilo i gdje se je desilo, mogu utvrditi samo dimnjačari, koji su za to osposobljeni i opremljeni.

Dimnjačari imaju koncesije za određeno područje grada i ne može se izbjeći njihov angažman. Nije moguće proizvoljno angažirati bilo kojeg dimnjačara, nego je obavezno angažirati upravo onog dimnjačara koji ima koncesiju na područja grada gdje se nalazi zgrada.

Dimnjačari izrađuju “Kontrolni list nedostataka”, koji je samo upozorenje da dimnjak možda nije u dobrom stanju. Zatim se izrađuje “Dimnjačarski stručni nalaz” koji je znatno detaljniji. On treba biti izrađen za sve dimovodne kanale u svim dimnjacima. U njemu trebaju biti prikazane sve etaže, svi stanovi, upisani svi vlasnici, prikazani svi bojleri (ili duga ložišta) prema tipovima, označena sva mjesta priključenja, vratašca za čišćenje, revizioni otvori, vrsta goriva, označeno ako se neki dimnjaci ne koriste, i sl. Taj dokument sadrži startne informacije od kojih projektant kreće u projektiranje.

Njegovo izdavanje mora zatražiti predstavnik zgrade.

Navodno neki dimnjačari ne žele na svom nalazu označavati gdje su začepljenja i oštećenja.

Rušenje dijela dimnjaka iznad krova u zadnje vrijeme organizira grad.

Ima slučajeva kada se kod rušenja u potpunosti zatrpaju dimovodni kanali.

3. OČITOVANJE SUVLASNIKA O DALJNJEM KORIŠTENJU DIMNJAKA

U jednom dimnjaku može biti više dimovodnih kanala za više stanova. Suvlasnici koji ne koriste neki dimovodni kanal (jer su grijanje riješili na način da im on više nije potreban), mogu se trajno odreći prava na dimnjak, odnosno prava na dimovodni kanal unutar nekog dimnjaka. Samo ako se svi vlasnici dimovodnih kanala u nekom dimnjaku odreknu prava na korištenje tih kanala, odnosno dimnjaka, on se može srušiti u potpunosti. U tom slučaju nije nužna njegova obnova, nego se samo iznad krova može postaviti maska koja imitira dimnjak (zbog zahtjeva Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture). Takavim zahvatom se izbjegavaju troškovi sanacije.

Ali moguće je i da vlasnici nekih dimovodnih kanala, koji se sada ne koriste, zahtijevaju da ih se zadrži kao rezervu. Vlasnici tih kanala se o tome moraju očitovati u pisanom obliku.

Ako je na dimnjak spojena kaljeva peć, čak i ako nije ložena dugo godina, smatra se da je njen dimnjak u funkciji (u nekom trenutku netko se može dosjetiti potpaliti vatru u njoj). Da bi se dimnjak (dimovodni kanal) na koji je spojena takva peć mogao proglasiti nepotrebnim i da bi ga se vlasnik mogao odreći (i na kraju srušiti), peć se mora fizički odspojiti od dimnjaka.

Vlasnici dimovodnih kanala koji ih žele zadržati, moraju se očitovati da li žele na svojem dimovodnom kanalu zadržati postojeće bojlere koji nisu kondenzacijski, ili žele zamijeniti postojeće nekondenzacijske bojlere sa novim učinkovitijim kondenzacijslim bojlerima, ili možda žele prijeći na grijanje pomoću električnih radijatora i električnih bojlera. Također treba razjasniti da li će se priključiti na dimnjake unutar zgrade, ili će koristiti fasadne dimnjake. Korištenje fasadnih dimnjaka ne ovisi samo o željama suvlasnika, nego to mora ispitati projektant da li je moguće rješenje u skladu sa važećim zakonima, a u okviru arhitektonskog projekta treba vidjeti da li je moguće to uskladiti sa zahtjevima GZZSKP.

Ako se dimnjak zadržava, bilo kao rezerva, bilo za priključenje postojećih bojlera, bilo za priključenje novih kondenzacijskih bojlera, on se mora sanirati. Kod sanacije se podrazumijeva da se stari dimnjak prvo ruši do zdravog čvrstog dijela (što je najčešće pod tavana), a zatim se na njegovom mjestu radi novi dimnjak.

Novi dimnjak može biti isto od pune opeke kao stari dimnjak, a može biti od inox cijevi. Sanacija podrazumijeva dodatne troškove za izradu novih dimnjaka.

Iskazane želje i planovi u očitovanju suvlasnika su cilj koji projekt treba nastojati ostvariti.

4. ODABIR PROJEKTANTA I IZRADA PROJEKTA

U dostupniim dokumentima ne navodi se detaljniji opis procedura za odabir projektanta. Vrijednost projekata obično nije velika i mogu se ugovarati direktnom pogodbom. Projektanta treba u pisanom obliku (može i e-mail) obavijestiti da je njegova ponuda prihvaćena. Projektiranju se može pristupiti na temelju takve odluke ili se može izraditi i potpisati ugovor o projektiranju. Odluku o odabiru projektanta donosi predstavnik suvlasnika, ili upravitelj, ili zajednički.

Ako u projektiranju sudjeluje više inženjera raznih struka, mora biti imenovan glavni projektant. Uobičajeno je da investitor odabire glavnog projektanta, a da on određuje ostale suradnike raznih struka koji će sudjelovati u projektu. Na projektima obnove dimnjaka morati će sudjelovati najmanje arhitekt, građevinski inženjer i strojarski inženjer.

Projektanti kreću sa projektiranjem od zatečenog stanja koje su utvrdili dimnjačari, prema cilju projekta koji su postavili suvlasnici. Ponekad nije moguće ostvariti sve želje, jer se u projektu treba pridržavati zakonskih ograničenja, ograničenja koje postavlja Zavod za zaštitu spomenika kulture i financijskih mogućnosti investitora.

Arhitektonski projekt mora sadržavati snimku zatečenog stanja tavana, riješenje zaštite od požara, rješenja za pristup dimnjaku (penjalice, hodna staza), i rješenje na koje će suglasnost dati Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Građevinski projekt mora sadržavati projekt stabilnosti za dimnjake koji se zadržavaju, odnosno projekt rušenja dimnjaka ako su nepopravljivo oštećeni i rješenje stabilnosti za nove dimnjake koji se grade na mjestu srušenih dimnjaka.

Strojarski projekt mora sadržavati projekt plina, projekt dimovodnog kanala, sa izračunom količine sagorjelih plinova, promjera potrebnih dimovodnih kanala, način dobave potrebnog zraka, odvod kondenzata i sl.

Projektna dokumentacija treba sdaržavati i odabir tipa bojlera i izračun njegove potrebne snage.

U tekstu o obnovi zgrada oštećenih potresom se navodi :

Prema postojećem zakonu moguće je izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez izrade projekta, dok se izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova i dimovodnih cijevi može provoditi isključivo na temelju projekata izrađenih od strane ovlaštenih osoba. Za konstrukciju su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i strojarstva.

Sanacija dimnjaka se ne može tipizirati, nego je svaki dimnjak potrebno zasebno sagledati. Izmjena dimovodne cijevi se mora vršiti u skladu sa propisima.

U Tehničkom propisu za dimnjake u građevinama (NN 3/07) su obrađeni sadržaj projekta dimnjaka, tehnička svojstva i drugi zahtjevi za proizvode koji se ugrađuju u dimnjake, i sve ostalo što je bitno za dimnjake sa građevinskog aspekta.

U Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10) je obrađeno sve što se tiče funkcionalnosti dimnjaka u termo-tehničkom smislu, kao dijela plinske instalacije.

5. ODABIR IZVOĐAČA RADOVA I GRADNJA

U dostupniim dokumentima koje su objavili MGIPU i FZOEU ne navodi se detaljniji opis procedura za odabir izvođača radova. Uobičajeno je da se prikupe min 3 ponude, preko pozivnog natječaja. Kod pozivanja za davanje ponuda treba objaviti kriterije za odabir (npr. najniža cijena, ili nekakvi drugi kriteriji). Ponuđače za izvođenje radova treba u pisanom obliku (može i e-mail) obavijestiti da li je njihova ponuda prihvaćena ili odbijena. Građenju se može pristupiti nakon potpisa ugovora o građenju. Odluku o odabiru izvođača radova, sastavljanje i potpis ugovora sa njime, može obaviti predstavnik suvlasnika, ili upravitelj, ili zajednički.

Sve radove moraju izvoditi ovlaštene osobe i svi radovi moraju biti izvedeni prema projektnoj dokumentaciji (npr. radovi na sanaciji dimnjaka moraju biti izvedeni prema projektu kojeg je izradio ovlašteni inž. građevinarstva / arhitekture i strojarstva.

Prema ”Uputi za vlasnike kuća i upravitelje zgrada – sanacija dimnjaka”, nakon završenih radova, izvođač radova izrađuje Izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

6. ODABIR NADZORNIH INŽENJERA I IZRADA ZAVRŠNOG IZVJEŠĆA

U dostupniim dokumentima ne navodi se detaljniji opis procedura za odabir nadzornih inženjera. Vrijednost nadzora obično nije velika i mogu se ugovarati direktnom pogodbom. Nadzornog inženjera treba u pisanom obliku (može i e-mail) obavijestiti da je njegova ponuda prihvaćena. Nadzor se može početi obavljati na temelju takve odluke ili se može izraditi i potpisati ugovor o nadzoru. Odluku o odabiru projektanta donosi predstavnik suvlasnika, ili upravitelj, ili zajednički.

Prema ”Uputi za vlasnike kuća i upravitelje zgrada – sanacija dimnjaka”, nakon završenih radova, nadzorni inženjeri izrađuju Završno izvješće nadzornih inženjera (ovl.ing. građevinarstva i ovl.ing. strojarstva, unutar kojeg je po potrebi ”Stručni nalaz dimnjačara” prema posebnom propisu i sl.) Završno izvješće nadzornih inženjera se predaje Upravitelju zgrade i (su)vlasnicima. U slučaju da je u pitanju energent plin, Upravitelj ili (su)vlasnici Završno izvješće nadzornih inženjera predaju distributeru plina, za potrebe puštanja plina u unutarnju plinsku instalaciju. Završno izvješće se predaje i u FZOEU, ako je bojler veće snage od 30 kW.

7. IZRADA ATESTA DIMNJAKA, NAKON ZAVRŠETKA SVIH RADOVA

Kontrolni pregled dimnjaka ili dimnjačarski stručni nalaz, skraćeno među dimnjačarima zvan dimnjačarski atest, najvažniji je dokument dimnjačarske struke. Taj nalaz treba vlasniku dimnjaka, upravitelju, distributeru plina i Inspektoratu unutarnjih poslova MUP-a protupožarna služba garantirati pravo stanje dimnjaka. Kontrolnim pregledom dimnjaka, odnosno dimnjačarskim stručnim nalazom doista možemo sačuvati korisnika, od požara i od trovanja ugljičnim monoksidom.

8. ODLUKA O IZBORU OSOBE ILI TVRTKE KOJA ĆE VODITI PRIJAVU ZA MGIPU

Traženje povrata sredstava za obnovu dimnjaka i za zamjenu bojlera su dva odvojena postupka, koji se vode kod dvije različite institucije, po dvije različite procedure.

Sredstva za obnovu dimnjaka dodjeljuje MGIPU, a sredstva za zamjenu bojlera FZOEU.

Procedura kod MGIPU je slijedeća :

U javnom pozivu za dodjelu novčane pomoći, koji je objavilo MGIPU, navodi se da su podnositelji prijava suvlasnici zgrada, a u njihovo ime prijavu mogu podnijeti upravitelji zgrade, predstavnici suvlasnika ili treće osobe uz priloženu punomoć.

Također se navodi da prijava podnosi isključivo elektronskim putem, i uz identifikaciju kroz sustav eGrađani. Na web stranicama sustava e-Građani se navodi da je on namijenjen pružanju usluga građanima (pružanje usluga tvrtkama, kao npr. Upraviteljima, se ne spominje). Iz toga bi se moglo zaključiti da ga pravne osobe (npr. tvrtke kao što je Upravitelj) ne mogu koristiti.

Ipak kod nabrajanja novih usluga na istim web stranicama se spominje i usluga ”e-Hitni popravak zgrada oštećenih u potresu” Također na web stranici na kojoj je lista vjerodajnica koje se prihvaćaju (u okviru sustava e-Građani), je naveden i ”kID certifikat” kojeg izdaje Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD d.o.o.). Na temelju tog certifikata se izdaje kID kartica (korporativna identifikacijska kartica). kID kartice se izdaju tvrtkama, ustanovama, udrugama, institucijama i sl. Iz toga bi se moglo zaključiti da takvu karticu ipak može dobiti i svaki Upravitelj i sa njom podnositi prijave za zgrade u sustavu e-Građanin.

Kod toga treba naglasiti da iako je kID kartica korporativna, ona se ipak izdaje isključivo na ime i prezime pojedinih osoba koje su zaposlene u toj korporaciji (tvrtki, ustanovi, kod Upravitelja i sl.), t.j. te osobe odgovaraju za korištenje kartice i ne smiju je koristiti druge osobe u istoj tvrtki.

Kod prijave na sustav e-Građani mora se izvršiti identifikacija putem osobne iskaznice, kID kartice ili druge vjerodajnice.

Na kraju ovog teksta je priložen niz informacija o kID karticama, kao i primjer kako izgleda i kako se na računalo priključuje kID kartica.

Ipak, ne može se tvrditi da je pouzdano utvrđeno sve što je potrebno za proceduru prijave koju bi provodio Upravitelj putem kID kartice. Od nadležnih tijela treba zahtijevati dodatne potvrde i tumačenja. Npr. ne spominje se na koji račun se uplaćuje povrat sredstava. To je bitno jer postoji sumnja da se uplate mogu vršiti samo na tekući račun, a ne na žiro-račun tvrtke.

Ako je podnositelj prijave predstavnik suvlasnika, on mora od svih ostalih suvlasnika zgrade dobiti punomoć sa suglasnosti (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članak 43.). U tekstu mora biti navedeno da se toj osobi daje punomoć da podnese prijavu i daje suglasnost da se odobrena sredstva isplate na tekući račun te osobe.

Ako se sredstva isplaćuju na tekući račun, važno je tražiti dodatna razjašnjenja od Porezne uprave. Na tekući račun se u pravilu uplaćuju plaće i slična primanja (od nesamostalnog rada) na koja poslodavac prije isplate obračunava i uplaćuje sve poreze i doprinose, te primatelj uplate nema nikakvih daljnjih obveza i troškova u tom pogledu.

Ostali prihodi koje neka fizička osoba ostvaruje, trebali bi se uplaćivati na žiro-račun (i smatraju se prihodima od samostalnog rada). Ali takvi prihodi na žiro-računu podliježu dodatnom oporezivanju, što je naravno trošak za osobu na čiji račun se uplaćuje. Moguća su različita tumaćenja te situacije, a ako Porezna uprava protumači to na način da je napravljen nekakav porezni prekršaj, kazne obično višestruko premašuju iznos prekršaja, i zahtjeva se da se one prvo plate, a tek nakon toga su moguće žalbe i sudski procesi koji mogu trajati neodređeno dugo.

Za treće osobe se ne daju nikakva posebna pojašnjenja, kakva je procedura da one podnesu prijavu. U dostupnim dokumentima se ne spominje naknada za fizičku osobu ili tvrtku (Upravitelja) koja će voditi postupak prijave. Obzirom na sve probleme koji su opisani o ovom tekstu, sve vrijeme koje je utrošeno da se prikupe informacije I pronađu odgovarajući odgovori na njih, te na svu odgovornost za provođenje cijelog postupka do kraja, za očekivati je da je onome tko bude vodio postupak, potrebno platiti odgovarajuću naknadu, koja nije definirana.

9. PRIBAVLJANJE PUNOMOĆI I SUGLASNOSTI SVIH DRUGIH SUVLASNIKA OVJERENE KOD JAVNOG BILJEŽNIKA SAMO AKO PRIJAVU PODNOSI PREDSTAVNIK SUVLASNIKA

Ako je podnositelj zahtjeva predstavnik suvlasnika zgrade, potrebno je priložiti javnobilježnički ovjerenu punomoć svih ostalih suvlasnika zgrade (prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članak 43.) i IBAN od tekućeg računa podnositelja zahtjeva. Punomoć mora sadržavati suglasnost da se isplata sredstava vrši na tekući račun podnositelja.

10. PRIBAVLJANJE DOKAZA O UPRAVLJANJU SAMO AKO PRIJAVU PODNOSI UPRAVITELJ

Ako je podnositelj zahtjeva Upravitelj, potrebno je priložiti dokument iz kojeg je vidljivo da u svom portfelju ima navedenu zgradu (najčešće Ugovor o upravljanju). Nigdje ne piše da kopija Ugovora o upravljanju mora biti ovjerena kod Javnog bilježnika.

11. PRIBAVLJANJE PUNOMOĆI SAMO AKO PRIJAVU PODNOSI TREĆA OSOBA

Ako je podnositelj zahtjeva opunomoćena treća osoba, potrebno je priložiti punomoć, ali u Uputi za osiguranje novčane pomoći se navodi da ne treba biti ovjerena kod javnog bilježnika ? O suglasnosti i isplati na tekući račun ne navode se detaljnije informacije.

12. PRIBAVLJANJE DOKAZA O OŠTEĆENOSTI ZGRADE

Dokazi o oštećenosti od potresa mogu biti Zapisnik sa očevida oštećenja ovjeren od ovlaštenog inženjera, Potvrda o šteti, Fotodokumentacija, Snimka zatečenog stanja izrađena od strane ovl.inž građevinarstva ili strojarstva ili sudskog vještaka ili sl.

13. PRIBAVLJANJE DOKAZA O BROJU POSEBNIH DIJELOVA

Dokazi o broju posebnih dijelova zgrade (stambenih i poslovnih jedinica u zgradi), na dan 22.03.2020.g. mogu biti Izvodi iz zemljišne knjige sa evidencijom posebnih dijelova, Plan posebnih dijelova ovjeren u Uredu za graditeljstvo, Međuvlasnički ugovor i sl.

14. PRIBAVLJANJE RAČUNA

Ni jedan račun ne smije biti stariji od 22.03.2020.g.

U Javnom pozivu MGIPU se navodi da računi mogu obuhvaćati potrebne instalacije, projektnu dokumentaciju, same radove. Zanimljivo je da se ne spominju poslovi nadzora radova.

Najveća vrijednost radova iznosi do 12.000 kn, a u dokumentima se ne navodi da li je to sa PDV-om ili bez.

Iznos se odnosi na jedan stan ili poslovni prostor, t.j. zgrada koja sadrži više stanova i poslovnih prostora, može dobiti višestruko veći iznos.

Najveća vrijednost donacije za kupnju bojlera iznosi do 8.000 kn, s time da FZOEU isplaćuje maksimalno 80% iznosa na računu.

Računi mogu biti i veći i manji od navedenog iznosa. Ako su računi veći od navedenog iznosa isplaćuje se navedeni iznos, a ako su manji od tog iznosa isplaćuje se manji iznos.

Da bi se računi uvažili moraju sadržavati: adresu zgrade na kojoj su izvođeni radovi, specifikaciju radova (ako račun sadrži opravdani i neopravdani dio troška to mora biti jasno razdvojeno), opće podatke o izvođaču radova (tvrtka ili obrt), te njegov OIB.

15. ODLUKA O KREDITU, AKO KORISNIK NE MOŽE PODMIRITI SVE RAČUNE

Ako podnositelj zahtjeva nema dovoljno vlastitih sredstava, biti će potrebno dogovoriti kredit.

16. UGOVOR O CESIJI, AKO KORISNIK NIJE PLATIO SVOJ RAČUN ZA BOJLER U CJELOSTI

Ako je podnositelj zahtjeva podmirio sve račune, sredstva se isplaćuju osobno njemu. Ako nije uspio platiti kompletan iznos računa, moguće je napraviti ugovor o cesiji, pomoću kojeg će FZOEU platiti isporučitelju bojlera.

17. PODNOŠENJE PRIJAVE ZA MGIPU

Novčana pomoć će se dodjeljivati i svima onima koji su radove na sanaciji dimnjaka već obavili ili ih sada obavljaju, pod uvjetom da su izvedeni po pravilima struke, te da se predoče računi i provede procedura kakva je propisana.

Iz objavljenih dokumenta može se zaključiti da povrat uloženih sredstava mogu tražiti i vlasnici stanova i vlasnici poslovnih prostora.

Iz različitih dokumenata MGIPU, moglo bi se zaključiti da investitor prvo mora platiti sve troškove, a zatim tražiti povrat sredstava.

Prijava se podnosi isključivo elektronskim putem preko portala e-Građani.

Podnositelji prijava su vlasnici i suvlasnici zgrada, a u njihovo ime prijavu mogu podnijeti Upravitelji zgrada i / ili Predstavnici suvlasnika za višestambene i poslovno-stambene zgrade, Su / vlasnici obiteljskih kuća, Ovlašteni punomoćnici podnositelja prijave, uz uvjet prilaganja punomoći

18. PODNOŠENJE PRIJAVE ZA FZOEU

Iz objavljenih dokumenta može se zaključiti da povrat uloženih sredstava mogu tražiti samo fizičke osobe koji su vlasnici stanova.

Iz objavljenih dokumenata moglo bi se zaključiti da investitor ne mora platiti sve troškove, nego da može tražiti avansnu dodjelu sredstava, a zatim ih utrošiti u roku od 18 mjeseci.

Prijava se može podnositi elektronički, putem mrežne aplikacije FZOEU, koja se nalazi na službenoj stranici FZOEU www.fzoeu.hr, preporučenom poštom (s jasnom naznakom datuma i vremena slanja Prijave) na adresu FZOEU, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb, dostavom u pisarnicu FZOEU na adresi FZOEU, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb.

Prijavu mogu podnositi fizičke osobe, a druge mogućnosti se ne spominju.

19. RJEŠAVANJE ZAHTJEVA

MGIPU nije objavio rok u kojem će rješiti zahtjeve, a FZOEU je objavio da će to učiniti u roku od 30 dana.

Obadvije institucije predmete rješavaju po redoslijedu zaprimanja, a ako se predmet dopunjava sa novim dokumentima, mijenja se datum zaprimanja.

MGIPU predmete zaprima ili do utroška predviđenih sredstava ili do 31.10.2020.g., što prije nastupi.

FZOEU predmete zaprima ili do utroška predviđenih sredstava ili do 31.12.2020.g., što prije nastupi.

20. ISPLATA SREDSTAVA NA RAČUN UPRAVITELJA SAMO AKO JE PODNOSITELJ ZAHTJEVA UPRAVITELJ

MGIPU nije objavio rok u kojem će isplatiti sredstva.

FZOEU je objavio da će to učiniti u roku od 30 dana.

21. ISPLATA SREDSTAVA NA RAČUN KRAJNJIH KORISNIKA

Ako se sredstva isplaćuju na račun upravitelja, predstavnika suvlasnika ili trećih osoba, nije definirano u kojem roku ih oni moraju prenijeti krajnjem korisniku.

Korištene su fotografije sa interneta, od MGIPU, FZOEU, DOZ, proizvođača materijala za dimnjake, osobno snimljene i dr.

Ovaj tekst nije napravljen kao apsolutna i nepromjenljiva ”jedina istina”, nego kao pregled podataka i informacija, koje je autor do sada prikupio.

Ovaj tekst se može mijenjati i nadopunjavati u skladu sa novim saznanjima.

U Zagrebu, 22.06.2020.

Mladen Lečić, dipl.inž.arh.