Solarno grijanje.

Solarno grijanje

Najčešća pitanja

1. Tko su korisnici solarnih sustava?

Korisnici su svi koji koriste toplu vodu i grijanje: obiteljske kuće, stambene zgrade, obiteljski hoteli ili pansioni, veliki hoteli, kampovi, poslovne zgrade, sportski objekti, bazeni, škole, bolnice, trgovački centri,…

2. Možemo li se grijati zimi solarnim kolektorima?

Moguće je u niskoenergetskim kućama. U kućama standardnog nivoa gradnje i toplinske izolacije, teško je zadovoljiti sve toplinske potrebe pomoću sunčeve energije.

Zimi imamo oko 5 puta manje sunca, a potrebna energija za grijanjem je 5-6 puta veća nego za zagrijavanje tople sanitarne vode. To znači da zimi trebamo imati vrlo veliku površinu kolektora i velike toplinske spremnike. To najčešće postavlja pitanje opravdanosti ulaganja.

Stoga se solarno grijanje gotovo uvijek kombinira s nekim dodatnim grijanjem (biomasa, dizalice topline, plin, lož-ulje, …). Naša je preporuka, ako postavljate novi sustav, da to bude grijanje na biomasu – odnosno drvene pelete ili dizalica topline.

3. Koliko košta solarni sustav?

Cijena solarnog sustava je nešto skuplja od klasičnih sustava grijanja. Koliko skuplja, opet je teško reći jer to ovisi više stvari (tip i broj kolektora, vrsta i volumen spremnika, …).

Generalno, solarni sustavi povrate uloženi novac u razdoblju od 3-20 godina. Naglasimo da s njima svaki dan zarađujete, jer sunčeva toplina je besplatna. Klasičnim sustavima svaki dan trošimo novac!

4. Upotreba solarnih kolektora u turizmu?

Solarni kolektori su idealni za upotrebu obiteljskim pansionima, apartmanima ili hotelima, tijekom ljetne sezone. Velika količina sunca će zagrijati dostatne količine tople sanitarne vode za tuširanje. Zimi, kada nema gostiju ili ih ima manje, kolektore možemo efikasno iskoristiti za zagrijavanje prostora.

5. Kako se solarni sustavi održavaju?

Održavanje je jednostavno, kao kod klasičnih sustava. Ovlašteni serviser treba napraviti pregled 1 godišnje, najčešće kontrolu rada sustava.

6. Zašto je nužan dodatni sustav grijanja?

Solarnim sustavom ponajprije štedimo energiju za zagrijavanje tople, sanitarne vode. On ljeti stvara puno tople vode, a zimi naravno manje. Ako imamo dulji period bez sunca, nećemo imati dosta tople vode. Tada se aktivira dogrijavanje iz drugog sustava (biomasa, plin, lož-ulje, dizalice topline,… često se dogrijavanje vrši strujnim grijačem unutar spremnika topline, u noćnoj – jeftinijoj tarifi.
Povećanjem broja kolektora, zimi ćemo imati bolju situaciju i možda zadovoljiti sve potrebe za toplom vodom. Ako grijemo kuću, sam solarni sustav vjerojatno neće moći dati dovoljno topline, već opet moramo dogrijavati.

Solarni sustav s najčešće nadogradi na već postojeći sustav grijanja.

7. Zašto lokacija kuće ima utjecaja na investiciju u solarne sustave?

Ukoliko je kuća u primorskoj Hrvatskoj, imati ćemo više sunca tijekom godine. S obzirom da je taj dio Hrvatske i topliji od kontinentalnog dijela, bit će potrebno i manje kolektora. Cijela investicija će se tamo brže isplatiti.

Mikrolokacija također utječe. Ukoliko imamo orijentaciju prema jugu, ako nam raslinje, teren ili okolne zgrade na rade sjenu, uspjeti ćemo iskoristiti više sunčeve energije s manje kolektora i opet brže isplatiti uloženo.

8. Kolektori iz trgovačkih centara – kakvi su?

U našim trgovačkim centrima moguće je kupiti cjevaste kolektore (tzv „heat-pipe“ model) sa pripadajućim spremnikom (sve se skupa postavlja na krov). Sustav je jednostavan i praktičan, jer ne koristi pumpu. Moguće ga je ugraditi i po principu „uradi sam“.

Nedostatak je što ima ograničenu primjenu, uglavnom na manjim objektima koji se koriste ljeti (vikendice i sl.).

Niska je iskoristivost takvog sustava zbog povećanih gubitaka topline vode iz spremnika, što je naročito izraženo u hladnijim periodima.

9. Koja je razlika između cjevastih i pločastih kolektora?

Prednost pločastih kolektora je niža cijena, a cjevastih (vakuumskih) što imaju veću efikasnost u hladnijem periodu. Odabir tipa kolektora se radi na osnovu situacije kod korisnika, odnosno projekta.

Pogrešno je unaprijed se odlučiti za određeni tip, ne sagledavajući potrebe korisnika i njegovu mikrolokaciju. Rezultat lošeg odabira može biti nepotrebno velika investicija.

10. Zašto plaćati projekt, to treba biti besplatno?

Veliki postotak solarnih sustava se napravi loše. Stoga su korisnici tako napravljenih instalacija uglavnom nezadovoljni. Imamo premalo tople vode, lošu regulaciju, preveliku investiciju a mali povrat novca.

Izrada projekta je odgovoran inženjerski posao, kojim osiguravamo da ćemo biti zadovoljni, bez nepotrebnog trošenja na opremu koja nam ne treba.
Ukoliko se odlučite za kupnju opreme preko nas i ako je instalacija opreme u našoj organizaciji, izrada projekta je besplatna. Samo tako možemo garantirati da će kupac biti zadovoljan s projektom, koji će biti izveden pod nadzorom.

11. Koje su prednosti i mane solarnih sustava?

Solarni sustavi, pored vidnih prednosti imaju i neke mane. Važno ih je znati kako bismo ih preventivno eliminirali.

Prednosti:

Besplatna energija
Neosjetljivost na poskupljenja fosilnih goriva i struje
Čista, obnovljiva energija
Potiče „energetski-učinkovito“ razmišljanje i gradnju
Sustav se sam vremenom otplati
Poticaji u pripremi

Mane:

Zimi manje energije (rješava se dogrijavanjem)
Potrebna krovna konstrukcija (uspješno se estetski uklapaju)
Ako se nestručno „projektira“, sustav će biti loš a kupac nezadovoljan (stoga posao prepustite stručnim inženjerima, s iskustvom)¸

12. Može li se dobiti struja od sunca?

Od energije sunca se može dobiti i struja. Za to su nam potrebni foto-naponski moduli. Oni se ne mogu koristiti i za skupljanje topline, to su odvojeni uređaji. Takvi sustavi se već uvelike razvijaju u svijetu, i očekujemo njihovu široku primjenu već uskoro. Postaju sve dostupniji cijenom i fleksibilniji za postavljanje.
Za njih su nužni i određeni poticaji od države, kako bi se omasovila njihova upotreba. Radi se na pojednostavljenju zakonske regulative koja bi otvorila vrata proizvodnji sunčeve energije u vlastitom domu.

13. Ima li državnih poticaja za solarne sustave?

U svim državama EU su donesene uredbe o poticajima za korištenje solarnih sustava. Oni znatno ubrzavaju promjenu energetskih sustava kod korisnika, štite okoliš i jačaju energetsku stabilnost države. Kod nas ih trenutno nema, a u pripremi je zakonska regulativa za poticaje.
Bez obzira na poticaje, solarni sustavi se uvijek isplate. Što prije ih primijenimo, sačuvat ćemo više novca.

14. Gdje je Hrvatska u odnosu na EU, po solarnim sustavima?

Izostanak državnih poticaja, kao i inertnost privrede te energetska politika s manjkom vizije, utjecali su na minimalne investicije u solarne sustave. Posljedice za građane su povećana potrošnja i manje radnih mjesta u tom novom energetskom sektoru. Posljedice za državu su veća ekonomska i politička ovisnost o fosilnim gorivima, zagađenje okoliša i povećanje zaduživanje za uvozne energente (struja, nafta, plin).

Iako je Hrvatska geografski puno bolje pozicionirana za korištenje energije sunca, u Austriji, Njemačkoj ili čak Skandinaviji je postavljeno na milijune takvih sustava. Na Cipru npr. čak 92% kućanstava koristi solarne kolektore!

Poticaji države su snažan generator takvih ulaganja, a od toga korist ima ju svi: građani, privreda i država. U Hrvatskoj se (konačno) očekuju poticaji za obnovljive izvore energije.

15. Gdje postaviti kolektore?

Kolektori se najčešće postavljaju na krov, koji može biti kosi ili ravan. Postaviti se mogu i u blizini objekta, na nadstrešnicu ili u dvorište. Važno je da krov može izdržati težinu kolektora.

Ne treba zaboraviti na smještaj spremnika topline (u kojem se skuplja topla radna tekućina iz kolektora), ukoliko se ne koristi već postojeći spremnik.

16. Tko su proizvođači opreme u solarnim sustavima?

Ugrađujemo opremu više pouzdanih proizvođača, koji nude brzi servis u svim krajevima Hrvatske i rezervne dijelove. Sam solarni sustav je potrebno napraviti od kvalitetnih komponenata, kako bi radio bez nepredviđenih zastoja.